Okvir za participaciju i odlučivanje u školi

Brojevi 1 – 5 odnose se na bilješke ispod.

Bilješke

Prije nego što započne rasprava o problemima i odlukama, treba uspostaviti pravila za rješavanje pitanja: “Ko o čemu odlučuje?” Kao što je zajednici na nacionalnom nivou potreban formalni institucionalni okvir koji garantuje pravo na mišljenje i poštuje zakonsku odgovornost, tako je potreban i školskoj zajednici koju čine učenici, roditelji, nastavnici i ostalo školsko osoblje (vidi Referentni okvir za KDK, vol. 1, str. 27 f.).

Širom Evrope prava učenika, roditelja i nastavnika u zajedničkom odlučivanju razlikuju se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama, škole imaju određenu slobodu u postavljanju svog okvira za participaciju i odlučivanje, dok je u drugim zemljama ovaj institucionalni okvir postavljen zakonom. (Pogledajte priručnik ODG/OLjP za nastavnike Vol. III, Living in Democracy/Život u demokratiji koji uključuje lekciju o tome kako školama treba upravljati: ​​ http://www.living-democracy.com/textbooks/volume-3/part-4/unit-9/lesson-4/)

Koji god pristup da je usvojen, kako školom treba upravljati mora se odlučiti na demokratski način:

• Kako se svim nastavnicima, učenicima i roditeljima može pružiti prilika da participiraju?
• Kako se odlučivanje može organizovati i demokratski i efikasno?
• Koje su odgovornosti školskog osoblja?
• Koja je uloga i odgovornost direktora škole?

Dijagram prikazan na prethodnoj stranici zasnovan je na usvojenom zakonskom okviru. To je primjer kako se prethodno navedenim pitanjima može prići. Alternativne institucionalne šeme takođe postoje, ali pitanja na koja moraju odgovoriti su ista.

Sljedeće napomene odnose se na dijagram.

Nivo razreda

(Br. 1) Demokratska participacija počinje na nivou razreda gdje svi učenici mogu da učestvuju. Vrijeme održavanja razrednog savjeta ili razredne skupštine može da bude integrisano u raspored časova. Na nižem i višem srednjem nivou, učenici biraju dva predstavnika za svoj razred ili kurs. Ti portparoli pristupaju nastavnicima da bi predstavljali interese učenika, tako da oni nijesu asistenti nastavnicima. Na osnovnom nivou, djeca ne biraju predstavnike, već prisustvuju sedmičnoj sjednici razrednog savjeta. Vođeni od strane svog nastavnika, oni uče da izražavaju svoje interese i stavove i da jedni druge slušaju.

Nivo škole

(Br. 2) U većini zemalja naći ćete odredbe u nastavnom programu ili zakonodavstvu o pravu učenika na aktivnu participaciju. U primjeru koji je ovdje prikazan i učenici i roditelji biraju predstavnike koji će u njihovo ime djelovati na nivou škole. Ovaj aranžman je i demokratski i efikasan, jer participacija u upravljanju školama zahtijeva vrijeme i stručnost. Kao direktor škole, vi igrate važnu ulogu u podsticanju i podržavanju aktivnosti učenika i roditelja u vašoj školi. (Vidi Demokratsko upravljanje školama, izdanje SE 2007, str. 37)

Sve razrede i kurseve predstavljaju njihovi portparoli u učeničkom parlamentu. Ovo tijelo redovno se sastaje najmanje jednom mjesečno. Na dnevnom redu su sva pitanja iz školskog života sa stanovišta učenika, kao što su kvalitet nastave i učenja, školska hrana, školski objekti, odmor i slobodno vrijeme ili bezbjednost. Školski parlament može da imenuje školski kabinet sa specijalnim predstavnicima ili ministrima, kako bi razvio aktivnosti sa minimalnom podrškom nastavnika, kao što su organizovanje diskusija sa predstavnicima različitih udruženja ili nevladinih organizacija, organizovanje učeničkog kafea, školskih disko događaja ili filmskih projekcija. Kao impresivan primjer onoga što učenički parlament može da postigne, pogledajte veb lokaciju jedne sveobuhvatne škole u Velikoj Britaniji, https://pentrehafod.school.

Ista struktura postoji i za roditelje. Oni biraju predstavnike na nivou razreda kako bi komunicirali sa nastavnicima u svom razredu (br.1). Portparoli roditelja prisustvuju sjednicama savjeta roditelja na nivou škole (br. 2). Ovdje, predstavnici roditelja razmjenjuju svoja iskustva i poglede na kvalitet nastave, ocjenjivanje, dobrobit i bezbjednost njihove dece i druga pitanja.

(Br. 3) Parlament učenika bira dva predstavnika, glavnog dječaka ili djevojčicu i zamjenika, za vođe studentskog kabineta i za portparole učenika na nivou škole. Isto tako, savjet roditelja bira dva portparola. Ovi vrhovni predstavnici učenika i roditelja redovno se sastaju sa direktorom škole. Važno je da direktor škole bude informisan o raspoloženju i događanjima u školskoj zajednici kojima bi mogla da bude potrebna njegova pažnja. Portparoli roditelja i učenika pokušaće da dobiju podršku direktora i nastavnika za ostvarenje njihovih planova.

(Br. 4). Očigledno je da se nastavnici moraju redovno sastajati da bi se bavili širokim spektrom pitanja vezanih za rukovođenje školom, razvijanjem i unapređivanjem nastave i učenja, primjenom nastavnog programa i novog zakonodavstva i mnogim drugim. Od školskog zakonodavstva se može očekivati da precizira dužnosti školskog osoblja i direktora škole i njihova prava odlučivanja. Direktor škole predsjedava sastancima školskog osoblja i igra važnu ulogu u planiranju, pružanju informacija ili predlaganju rješenja. U značajnoj mjeri demokratsko rukovođenje školom zavisi od toga kako direktor škole i školsko osoblje dijele odgovornost i ovlašćenja za donošenje odluka (vidi Demokratsko upravljanje školama, str. 36).

(Br. 5) U mnogim zemljama osnivanje školskog savjeta ili upravnog odbora škole zakonska je obaveza. U primjeru koji je ovde prikazan, učenici, roditelji i nastavnici biraju predstavnike za školski savjet. Glavni portparoli učenika i roditelja pripadaju savjetu na osnovu svoje funkcije. Ovo školsko upravno tijelo razlikuje se od zemlje do zemlje. Može uključivati predstavnike lokalne zajednice pored učenika ili umjesto njih. Članovi mogu dijelom biti imenovani, a ne birani. Savjet škole se sastaje najmanje dva puta u školskoj godini. U našem primjeru, školsko vijeće, kojim predsjedava direktor škole, odlučuje o važnim pitanjima, kao što su odobravanje školskih pravila ili školski program. Takođe, može da procjenjuje kandidate za položaj direktora ili zamjenika i da odobrava budžet škole. Odluke školskog vijeća obvezujuće su za školsko osoblje i direktora. Ako se direktor škole ne slaže sa nekom odlukom, stvar se mora predati školskim vlastima. Sastanci nijesu otvoreni za javnost, a dnevni red i zapisnici delimično su povjerljivi. Iskustvo je pokazalo da predstavnici tri grupe nemaju tendenciju da formiraju blokove ili da jedni druge preglasavaju i da se rukovode odgovornošću i zdravom argumentacijom.