Demokratsko rukovođenje školom u praksi: odlučivanje o pravilima škole

Ko šta odlučuje?

Prije nego što se održi rasprava o školskim pravilima i donesu odluke, od suštinskog je značaja da svi akteri znaju svoja prava na učestvovanje. Bilo da je to po zakonu ili kroz dogovor vaše školske zajednice, morate imati školska pravila za učestvovanje spremna – po mogućnosti u obliku stalnog okvira. Za više detalja pogledajtee Priprema radni list 3.1.

Model procedure u demokratskom rukovođenju školom: odlučivanje o školskim pravilima (prilagođeno iz modela u Aktivnost radni list 3.1).

1. Analiza stanja: Zašto su nam potrebna nova školska pravila?

• Sa kojim se problemima susrećemo (npr. ponašanje učenika, primjena školskih pravila, uticaj sankcija)?
• Zašto je ovaj problem toliko hitan da ga moramo sada riješiti?
• Koja su pravila dobro funkcionisala? Šta se može zadržati?
• Koja pravila treba promijeniti ili ponovo uvesti?
• …

2. Diskusija: Koja su rješenja moguća?

• Kako očekujemo ili želimo da se ponašaju članovi naše školske zajednice?
• Šta čini dobro školsko pravilo?
• Koje izbore moramo da poboljšamo ili promijenimo naša školska pravila? (Pismena, formalizovana školska pravila – ili nepisana pravila, neformalni sporazumi, apeli za zajedničke interese i vrijednosti)
• Kakvih se vrijednosti pridržavamo u našim pravilima?
• Koje vrste sankcija treba da budu primijenjene?
• Da li su naša nova školska pravila u skladu sa školskim zakonodavstvom? (Npr. Da li smo uzeli u obzir odgovornosti nastavnika i direktora škole?)
• …

3. Zajednička odluka i sprovođenje

• Koju opciju da izaberemo? Diskusija među učenicima, školskim osobljem i roditeljima.
• Većina glasova učenika i nastavnika.
• Konačno odobrenje od strane školskog vijeća (vidi Priprema radni list 3.1).

• Glavni dokument potpisan od strane direktora škole, glavnog portparola učenika i roditelja.
• Novoprihvaćena verzija školskih pravila prikazana je na veb lokaciji škole.
• Kopije ili posteri školskih pravila izloženi su u svakoj učionici.
• …

4. Evaluacija rezultata

• Prvi pregled rezultata odvija se nakon zajednički dogovorenog perioda.
• Da li je problem riješen?
• Postoji li neočekivanih posljedica?
• Možemo li ih prihvatiti?
• Možemo li ostaviti pravila onakva kakva jesu? Ili, da li bi trebalo da započnemo novi ciklus odlučivanja o promjeni ili poboljšanju pravila?
• …

5. Evaluacija procesa odlučivanja; refleksija i naučene lekcije

• Da li učenici, nastavnici i roditelji osjećaju da su bili adekvatno uključeni?
• Da li su imali priliku da iznesu svoje stavove i ideje?
• Da li je njihov doprinos uticao na rezultat?
• Da li smatramo način na koji je ova odluka donijeta kao primjer demokratskog rukovođenja školom?
• Zaključci za buduće odlučivanje: šta je dobro funkcionisalo, a šta treba poboljšati? Možemo li, ili trebamo li da pronađemo načine da učenike još više uključimo?
• Šta su učenici naučili? (Npr. Demokratske zajednice su zajednice koje uče. – Primjena pravila trebalo bi da bude izuzetak, a ne norma. – Svi članovi zajednice trebalo bi da dijele stav međusobnog poštovanja, odgovornosti i građanske osviješćenosti tako da nam nije potrebno da stalno kontrolišemo i motrimo jedni na druge).
• …

Ravnoteža između participacije i efikasnosti

Očigledno je da je proces donošenja odluka u cijeloj školi, u koji su uključeni svi akteri, posebno učenici, glavni projekat koji zahtijeva vrijeme (vidie Aktivnost radni list 2.1).

Model koji je ovdje predstavljen fokusira se na učešće svih zainteresovanih strana i mogućnosti učenja za učenike.

Nerealno je vjerovati da se sve odluke u životu škole mogu donositi na takav način, jer ni školski rukovodioci i nastavnici, ni roditelji ne bi mogli da ispune svoje profesionalne obaveze. Štaviše, većina učenika bi vjerovatno izgubila interesovanje. Zato se mora naći ravnoteža između aktivnog učešća interesnih strana u školi i njene efikasnosti kao obrazovne institucije.

Ova ravnoteža može se postići sljedećim sredstvima:

• Nijesu svi akteri u školi aktivno uključeni u mnoge, ako ne i većinu procesa odlučivanja. Glavni dio školske administracije i nastavnih aktivnosti ostaće odgovornost direktora škole i nastavnika. Kvalitet demokratskog rukovođenja u školi ogleda se u razmjeni informacija i slušanju povratnih informacija.
• Institucionalizovani okvir predstavničke demokratije (vidi e Priprema radni list 3.1) smanjuje vremensko opterećenje za ogromnu većinu školske zajednice, dok su odluke direktora škole i osoblja otvorene za kritičko posmatranje i diskusiju.
• Projekti sa velikom participacijom koji uključuju sve interesne strane prikladni su kad god neko pitanje direktno utiče na interese i potrebe učenika, a učenici preuzimaju ulogu stručnjaka.
• Stoga bi jedan ili više projekata sa velikom participacijom trebalo da se realizuje svake školske godine. To bi moglo uključivati verziju “odozgo prema dolje”, poput razgovora između direktora škole, školskog osoblja i glavnih portparola učenika i roditelja. To bi, takođe, mogla biti verzija “odozdo prema gore”, kao što je planiranje inicijative od strane učenika (vidi Svjesnost radni list 3.2). U ovom slučaju, direktori škola i nastavnici trebalo bi da pozdrave i podrže inicijativu učenika zbog njenog doprinosa demokratskoj školskoj kulturi, bez obzira da li se slažu sa idejama učenika ili ne.