1.1 Kognitivna dimenzija obrazovanja za demokratiju i ljudska prava: učenje „o” demokratiji i ljudskim pravima
Living Democracy » Textbooks » Obrazovanjem do demokratije » Prvi dio – Razumijevanje demokratije i ljudskih prava » Poglavlje 3 – Obrazovanjem do demokratije i ljudskih prava » 1. Tri dimenzije obrazovanja za demokratiju i ljudska prava » 1.1 Kognitivna dimenzija obrazovanja za demokratiju i ljudska prava: učenje „o” demokratiji i ljudskim pravimaObrazovanje za demokratiju i ljudska parava na srednjoškolskom nivou uvodi učenje o ključnim dokumentima kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Deklaracija) i Evropska konvencija o ljudskim pravima (Konvencija). Da sažmemo gore navedeni primjer, učenici moraju znati da svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, kao i na slobodan pristup informacijama putem necenzurisanih medija, s izuzecima mogućim samo iz dobrih razloga i u ograničenim okolnostima (član 10 Konvencije). Državni ustav i pravno okruženje treba da odražavaju i štite standarde ljudskih prava kako bi ih učenici iz te perspektive mogli usvajati. Na taj način mogu shvatiti koliko je bitno, čak presudno, već samo to jedno pravo za ostvarivanje demokratije.
Neophodno je isto tako da učenici razumiju član 14. Konvencije, koji obrađuje ključno načelo jednakosti i nediskriminacije: žene i muškarci, bogati i siromašni, mladi i stari, državljani i emigranti – svi mi jednako posjedujemo ista prava. Ostvarivanje tih prava proces je koji se stalno razvija i jedan je od prioriteta demokratskih sistema upravljanja utemeljenih na ljudskim pravima.
Konačno, učenici moraju razumjeti zašto slobode zahtijevaju zakonski okvir i sa sobom nose određene odgovornosti (Deklaracija, član 29.). Sloboda izražavanja građanima dozvoljava promovisanje svojih interesa u pluralističkom društvu, i u takvom kompetitivnom okruženju, uvijek će postojati dobitnici i gubitnici. Ustav, pravila i zakoni moraju uspostaviti okvir koji će ograničavati privilegije moćnih i štititi slabe – bez ozakonjavanja razlika. No, pravila ne mogu pokriti svaki problem, stoga članovi zajednice moraju dijeliti stav uzajamne odgovornosti.
Ljudska prava su zakonski okvir, koji je istovremeno i normativan. To od učenika zahtijeva da prepoznaju do kog su nivoa načela ljudskih prava istinski ostvarena unutar njihovih zajednica, kao i društva u cjelini.
Evropska konvencija o ljudskim pravima (4.11.1950)
Član 10.
Sloboda izražavanja
(1) Svako ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvata slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj član ne sprječava države da zahtijevaju dozvolu za rad televizijskih, radijskih ili kinematografskih djelatnosti.
(2) Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvata dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uslovima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprječavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti sudske vlasti.
Član 14.
Zabrana diskriminacije
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj Konvenciji biće osigurano bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (10.12.1948.)
Član 29.
1. Svako ima obaveze prema zajednici, koja jedina omogućava slobodan i pun razvoj njegove ličnosti.
2. U ostvarivanju svojih prava i sloboda, svako treba da bude podvrgnut samo onim ograničenjima koja su određena zakonom, isključivo u svrhu osiguranja dužnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih i zadovoljenja pravednih postulata morala, javnog poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.
Ukratko, ova tri člana ocrtavaju tenziju između individualnih sloboda i potrebu za uravnoteživanjem prava pojedinaca putem okvira koji te slobode istovremeno ograničava i štiti.
Učenici koji ovo mogu objasniti, naučili su mnogo „o” demokratiji i ljudskim pravima; to je kognitivna dimenzija obrazovanja za demokratiju i ljudska prava.
