4. „Svijet je tvorevina našeg uma”: konstruktivističko učenje u okviru obrazovanja za demokratiju¹⁹ i ljudska prava

Dok čitamo priču iz knjige, u glavi stvaramo nešto poput filma. Dodajemo detalje i scene koje autor nagovještava ili izostavlja, možda čak i zamišljamo lica određenih likova. Neki romani na našu maštu ostavljaju toliko snažan utisak da smo uveliko razočarani ako ikad pogledamo “stvarni” film snimljen po toj priči. Naša je mašta proizvela jedan znatno bolji, jedinstven i neponovljiv, jer mašta svakog čitaoca stvara drugačiji „film”.

Ovo je samo jedan primjer na koji je način „svijet tvorevina našega uma”. Svijet u kojem živimo svijet je kakvog ga spoznajemo – sačinjen od slika, iskustava, ideja i mišljenja koja mi o njemu stvaramo. Dok uče, ljudi žele a shvate smisao onoga što čitaju ili čuju – žele da to razumiju. Jedan naučnik okarakterisao je ljudski mozak kao „mašinu u potrazi za značenjem”. Stvari koje nemaju smisla moraju se na neki način dovesti u red. Ukoliko neka informacija nedostaje, moramo je ili nekako pronaći, ili nagađanjem popuniti prazninu.²⁰

Nakon određenog iskustva, nastavnici uviđaju da kada drže predavanje svaki učenik prima i pamti drugačiju poruku. Neki učenici će se te iste informacije sjećati i kao odrasli jer je na njih ostavila snažan utisak, drugi će je zaboraviti možda već sljedeće jutro jer je nijesu mogli povezati s postojećim znanjem ili sistemom vrijednosti. Iz konstruktivističke perspektive bitno je šta se događa u glavi učenika.

Konstruktivizam učenje shvata kao izrazito individualizovani proces:

• Učenici konstruišu, reformišu ili stvaraju strukture značenja. Nova se informacija povezuje s onim što učenik već zna ili razumije.
• Učenici dolaze u razred u kojem uče o obrazovanju za demokratiju i ljudska prava sa svojim ličnim biografijama i iskustvima.
• Rodna, klasna, starosna i etnička pripadnost, vjersko uvjerenje i druga obilježja identita mogu uticati na poglede učenika.
• Posjedujemo različite oblike inteligencije koji znatno nadilaze konvencionalno shvatanje učeničkih sposobnosti.²¹
• Ne postoji apsolutni standard lične ili političke relevantnosti.

Konstruktivističko učenje može se dodatno diferencirati u tri potkategorije, a nastavnik igra značajnu ulogu u podržavanju istih.

19. Za detaljniju obradu teme, vidi Priručnik IV ovog izdanja
20. Vidi Gollob R. i Krapf P. (eds) (2008.), EDC/HRE Volume III, Unit 1, Stereotypes and prejudices. What is identity? How do I see others, how do thez see me?, Strasbourg, str. 19-38.
21. Teorija višestruke inteligencije Howarda Gardnera.