NASTAVNA JEDINICA 3: RAVNOPRAVNOST – Manjine i većine

Nastavna jedinica 3: Ključni koncept – „Ravnopravnost ” (za osnovni nivo)
Osnovne informacije za nastavnike: Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne škole

„Svi različiti, svi ravnopravni” jeste jako poznata krilatica u Evropi. Krilatica odražava temeljne vrijednosti obrazovanja za demokratiju i ljudska prava koje se mogu izraziti na sljedeći način: „S nekim ljudima imamo puno toga zajedničkog, dok s drugim dijelimo vrlo malo. Uprkos tome što s nekima imamo neke zajedničke karakteristike, druge karakteristike nam nijesu zajedničke. Po nekim elementima moje ličnosti ja pripadam većini, po drugim pripadam manjini.” Kada na nivou osnovne škole podižemo svijest o manjinama u većinama, potrebno je da razjasnimo te same pojmove. Uopšteno gledajući, manjina podrazumijeva grupu unutar određene države koja se razlikuje od većinskog stanovništva po nekim svojim ličnim ili kulturalnim karakteristikama. U većini slučajeva, manjina podrazumijeva demografsku grupu koja živi na određenom području zemlje (regija, na primjer), ali isto tako mogu biti razasuti po cijeloj državi ili čak i preko granica države. Karakteristike manjina po kojima se razlikuju od drugih grupa vrlo često su jezik, etničko porijeklo ili vjera, ali ponekad razlike mogu biti moralni stavovi, rodni identitet ili društveni status.

Pojam manjina uopšteno se koristi u slučaju kada tom grupom dominira veća grupa, a u koju se ona ne asimilira. Stoga, uglavnom, manjine obuhvataju etničke ili nacionalne manjine.

Savjet Evrope, zemlje članice i druge međunarodne organizacije donijele su zakone o pravima manjina. Ta se prava poštuju do određenog stepena. Savjet Evrope ima dva obavezujuća instrumenta: Okvirna konvencija o zaštiti nacionalni manjina (ETS br. 157, usvojena 1995 g.) i Evropska povelja za regionalne i manjinske jezike (ETS br. 148, usvojena 1992 g.).

Godine 1992., Generalna skupština Ujedinjenih Nacija usvojila je Deklaraciju o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama. Međunarodni pokret protiv svih oblika diskriminacije i rasizma (IMADR) osnovan je 1988. g. u Tokiju sa ciljem da se skrene pažnja na probleme rasizma i diskriminacije protiv manjina. IMADR se zalaže za prava neprivilegovanih grupa.

U većini slučajeva, pojam manjina odnosi se na grupu ljudi koje karakterišu sljedeći elementi:

• mali udio u cjelokupnoj populaciji države;
• nemaju vladajući položaj u zemlji;
• posjeduju zajednička obilježja kao što su etnicitet, religija ili jezik;
• imaju osjećaj solidarnosti ili identiteta kroz percipiranje samih sebe kao manjine.

Teško je kategorisati manjine. Često se koriste sljedeće kategorije:

• Nacionalne i etničke manjine: grupe ljudi koje žive na određenoj teritoriji države kojom dominira različita grupa ljudi.
• Jezičke manjine: grupa ljudi koja govori na drugačijem jeziku od onog kojeg govori većina u toj zemlji.
• Vjerske manjine: oni koji imaju drugačiju religiju od one koju ima većina u državi, kao što su protestanti u Irskoj, hrišćani u Saudijskoj Arabiji, ili muslimani u Danskoj ili Njemačkoj.
• Polne manjine.
• Manjina starijih ljudi.
• Manjina mlađih ljudi.

Kada se radi na osnovnoškolskom nivou sa pojmovima manjine i većine, ključno je da se učenicima objasne ta obilježja. Samo se u tom slučaju funkcija i status manjina i većina može analizirati. Koncept manjina nije nešto nepoznato u svakodnevnom životu učenika, na osnovnoškolskom nivou, učenici često doživljavaju „pripadanje ili „nepripadanje“ određenoj manjini.

Definicija manjine u ovom kontekstu odnosi se na sastav školske populacije. Sljedeće lekcije stoga započinju sa svakodnevnim životom učenika i njihovim vlastitim iskustvima sa manjinama i većinama (Lekcija 1-3). U drugom koraku, lekcije se povezuju s manjinama i većinama u društvu i identifikuju se različite grupe (Lekcija 4). Do koje će se mjere status raznih grupa u društvu analizirati, uveliko će zavisiti od dubine rasprave, motivacije učenika i opštem akademskom postignuću. Nijesu sve manjine neprivilegovane. Postoje manje grupe u društvu koje su vrlo dominantne iz nekoliko razloga. Zadatak je nastavnika da usmjeri proces rasprave.

Cilj obrazovanja za demokratiju i ljudska prava jeste da se podrži razvoj kompetencija u tri područja. Ova nastavna jedinica ima sljedeći profil kompetencija:

Nastavna jedinica 3: Ravnopravnost

Manjine i većine

Kako podići svijest o manjinama i većinama u svakodnevnom životu učenika osnovne e osnovne škole