NASTAVNA JEDINICA 8: PRAVA I SLOBODE – Moja prava – tvoja prava

Uopšteno gledano, ljudska prava možemo definisati kao ona prava koja su neraskidivo povezana s našom prirodom i bez kojih ne možemo postojati kao ljudska bića.

Ljudska prava i fundamentalne slobode dozvoljavaju nam da u potpunosti razvijemo i koristimo naše ljudske kvalitete, našu inteligenciju, naše talente i našu svijest, i ujedno nam dozvoljavaju da zadovoljimo naše duhovne i druge potrebe. Ona su utemeljena na povećanom zahtjevu čovječanstva za životom u kojem se dostojanstvo i vrijednosti svakog ljudskog bića brane i poštuju.

Ova nastavna jedinica pruža osnovne informacije za nastavnike u osnovnoj školi koji žele podsticati svjesnost i znanje o vrijednostima ljudskih prava, kao i osjećaj reciprociteta i univerzalnosti na kojima se standardi ljudskih prava temelje. To je samo polazna tačka koja bi trebalo da bude nadopunjena daljim istraživanjem i proučavanjem i/ili korišćenjem nacionalnih priručnika i audio-vizualnih materijala koji su dostupni. On će se, nadamo se, koristiti za pokretanje trajnog procesa adaptacije i razvoja na svim nivoima podučavanja unutar mnogobrojnih i različitih svjetskih kultura.

Dekada Ujedinjenih nacija za obrazovanje o ljudskim pravima (1995-2004.) definisala je ljudska prava kao „edukaciju, širenje i informativne napore usmjerene na izgradnju opšte kulture ljudskih prava kroz pružanje znanja i vještina i oblikovanje vrijednosti koje su usmjerena na:

(a) Osnaživanje poštovanja ljudskih prava i fundamentalnih sloboda;

(b) Cjelovit razvoj ljudskih kvaliteta i osjećanja dostojanstva;

(c) Promociju razumijevanja, tolerancije, polne jednakosti i prijateljstva među svim narodima i plemenima te rasnim, nacionalnim, etničkim, vjerskim i jezičkim grupama;

(d) Omogućavanje da sve osobe efektivno participiraju u slobodnom društvu;

(e) Dalju promociju aktivnosti Programa održavanja mira Ujedinjenih nacija (Usvojeno iz Akcionog plana dekade Ujedinjenih nacija za obrazovanje o ljudskim pravima (1995-2004.), paragraf 2)

Ovaj proces će zavisiti od lokalnih obrazovnih sistema, koji se uveliko razlikuju, i to ne samo u stepenu diskrecije koju nastavnici imaju u postavljanju sopstvenih nastavnih ciljeva. Međutim, nastavnik će uvijek biti ključna osoba u pokretanju novih inicijativa te stoga on ili ona imaju veliku odgovornost u komunikaciji i promociji principa ljudskih prava u razredu. Samo podučavanje o ljudskim pravima, međutim, nije dovoljno. Te vrijednosti trebalo bi da prožimaju cijeli razred zajedno s vrijednostima demokratskog donošenja odluka i djelovanja. Učenici neće samo željeti da uče o ljudskim pravima, već da uče u njima i kroz njih.

Činjenica da Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima³ ima svjetsku vrijednost i primjenljivost vrlo je važna za nastavnike. Radeći po pravilima koja su se godinama veoma široko podržavala, nastavnici mogu iskreno reći da promovišu normativni sistem koji je prihvatila međunarodna zajednica i njene vlade. Obrazovni sistemi veoma su raznoliki. U obrazovanju za ljudska prava, međutim, nastavnici imaju dodatni argument – to jest, da podučavaju na takav način na koji se poštuju ljudska prava u razredu kao i u samom školskom okruženju.

To znači izbjegavanje bilo kakve hipokrizije. U svojoj osnovi, licemjerje se odnosi na situacije u kojima su stvari koje nastavnici podučavaju u čistoj suprotnosti s načinom na koji nastavnici podučavaju. Na primjer: „Danas ćemo govoriti o slobodi govora – ej ćuti ti tamo u zadnjem redu! Na ovaj način učenici će puno toga naučiti o moći, ali mnogo manje o ljudskim pravima i poštovanju ljudskog dostojanstva, što je okosnica ljudskih sloboda. Kako učenici provode mnogo vremena proučavajući nastavnike i mogu razviti dobro razumijevanje nastavnikovih ličnih uvjerenja, takvo ponašanje može predstavljati prepreku da nastavnik ostvari bilo kakav pozitivni učinak. Zbog želje da se ugodi, mogu se, na primjer, oponašati nastavnikova lična uvjerenja, a da učenici sami o njima i ne promisle. Navedeno može biti razlog, barem na početku, zašto učenici ne izražavaju vlastita uvjerenja. Na višem nivou, hipokrizija nameće duboka pitanja o tome kako štiti ljudsko dostojanstvo nastavnika, ali i učenika u razredu, u školama i na nivou društva. To zahtijeva od nastavnika da istražuju načine i sredstva kako da uključe druge učesnike u proces odlučivanja o tome šta raditi, kako raditi, i zašto; to znači uključiti ne samo učenike, školsku upravu, obrazovne službenike, roditelje, već, ako je prikladno, i članove zajednice u kojoj žive i rade.

Cilj obrazovanja za demokratiju i ljudska prava jeste podrška u razvoju kompetencija na tri područja. Ova nastavna jedinica ima sljedeći profil kompetencija: