Lekcija 2: Kako se sve osoba može opisati?…

Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokratiji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » NASTAVNA JEDINICA 1: Stereotipi i predrasude » Lekcija 2: Kako se sve osoba može opisati?…

Kako dobiti bolju sliku o osobi?

Obrazovni ciljevi Učenici shvataju da se različiti opisi mogu odnositi na jedan isti identitet.
Učenički zadaci Učenici vježbaju i glume scene i predstavljaju svoj pisani rad. Raspravljaju o scenama koje su vidjeli.
Sredstva Rezultati prve lekcije postaju osnovni materijal druge. Učenici shvataju da se bez njihovog učešća i njihovog doprinosa nastavna jedinica ne može nastaviti.
Metodi Gluma po ulogama, prezentacija i plenarna rasprava.

Lekcija

Prvi dio

Nastavnik objašnjava tok časa. Daje grupama još pet minuta da uvježbaju svoje scene. Scene se tada predstavljaju.

Prvo jedan član grupe čita razredu dio iz dnevnika koristeći plakat iz prve lekcije. Tada grupa odglumi scenu. Savjetuje se da se sve scene odigraju bez prekidanja. Ako je više grupa dobilo isti dio iz dnevnika, trebalo bi da prikažu scene, s malim razlikama, jednu nakon druge.

Pošto su grupe završile, nastavnik daje pozitivne povratne informacije i opet kratko objasni koji je bio cilj ovih scena. Ako je razred naviknut na ovaj oblik nastave učenici će lako moći da pređu na sljedeći korak. Ako nijesu, savjetuje se da nastavnik učenicima da priliku da razmisle o nizu scena razmatrajući aspekte sadržaja i forme.

Evo nekih primjera kako nastavnik može ubrzati razmišljanje o glumi:

  • Kakvo je naše iskustvo kao grupe?
  • Jeste li otkrili nešto novo o sebi?
  • Kako smo uspjeli da prikažemo likove onakvima kakvi su bili?

Drugi dio

Tokom drugog dijela časa, učenici postavljaju svoje stolice u dva polukruga oko table. Tada nastavnik na tabli izloži plakate jedan pokraj drugog. Učenici gledaju kako se prezentacija razvija:

Evo kako ga drugi vide:

 

U naknadnoj raspravi učenici bi trebalo da shvate da je potpuno normalno da različiti ljudi ili grupe različito doživljavaju osobu. Trebalo bi da shvate da ne mogu koristiti kategorije poput „tačno“ i „netačno“ kako bi opisali svoje tačke gledišta. Zapravo, da bi bili pravedni prema dječaku, bilo bi pogrešno dopustiti samo jedan ugao gledanja kako bi ga opisali.

Moguće sugestije za nastavnika kako bi podstakao kritičko razmišljanje u razredu:

  • Kada vidim ove različite opise pomalo sam zbunjen.
  • Pa šta je sada tačno?
  • Ko je Maks zapravo?

Nastavnik čeka dok nekoliko učenika ne digne ruku i onda ih pušta da daju različite odgovore. Zapisuje odgovore u popisu na tabli ili, što je još bolje, na flip chart-u.

Šta možemo reći o dječaku?

  • Kako ga možemo primjereno opisati?
  • Prva izjava
  • Druga izjava
  • Treća izjava
  • Četvrta izjava
  • Peta izjava

Na kraju časa nastavanik daje sažetak svih učeničkih uvida tokom prve dvije lekcije. Prednost je ukoliko postoji flip chart na koji bi se bilježile te izjave koje se mogu prezentirati na sljedećim časovima. Sljedeće poente mogle bi se pokazati korisnim:

Identitet

  • Postoji mnogo strana identiteta neke osobe.
  • Često drugi ljudi (komšije, prijatelji, nastavnici, stranci) imaju potpuno različit doživljaj iste osobe.
  • Moramo slušati različita gledišta ako želimo znati više o osobi.

Na kraju časa, nastavnik traži povratnu informaciju od učenika, pazeći da ne komentariše učeničke primjedbe.

Postoje različiti načini na koje se to može uraditi. Nije uvijek najbolje rješenje pitati razred kao cjelinu, jer je mnogo češći slučaj da će istih nekoliko učenika odgovarati i povratna informacija će ostati neodređena. Zato se ovdje preporučuje model table za pikado. To je metoda dobijanja brze povratne informacije koja dopušta svakom učeniku da precizira svoj odgovor. U dodatku se daje detaljan opis tog oblika povratne informacije.

Nastavnik tada daje kratki uvid u sljedeće dvije lekcije, u kojima učenici neće posmatrati pojedince nego grupe unutar društva i cijele države.