Lekcija 1: Razlike i sličnosti
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokratiji » Prvi dio: Pojedinac i zajednica » NASTAVNA JEDINICA 2: Ravnopravnost – Jesi li ti ravnopravniji od mene? » Lekcija 1: Razlike i sličnostiJesam li jednak? Jesam li drugačiji
| Obrazovni ciljevi | Učenici znaju da objasne jednakost i razlike među ljudima. Učenici cijene i ravnopravnost i različitost |
| Učenički zadaci | Učenici otkrivaju razlike i sličnosti među ljudima. Učenici raspravljaju o nekim posljedicama toga kad je neko različit. |
| Sredstva | Sveske ili listovi papira i olovke za individualni rad. Dodatna aktivnost nije obvezna, ali grupama će trebati veliki listovi papira i flomasteri ako se nastavnik na to odluči. |
| Metodi | Individualni rad i rad u malim grupama. Plenarna rasprava. |
Lekcija
Učenici se rasporede u grupe od četvero ili petero. Svakoj grupi treba list papira i olovka. Nastavnik objašnjava da će postaviti nekoliko pitanja na koja učenici moraju odgovoriti sa da ili ne. Kao priprema za ovo učenicima se kaže da zapišu vodoravno slova od A do R, abecednim redom, ostavljajući ispod njih dovoljno mjesta. Nastavnik može isto uraditi i na tabli.
|
Primjer Pitanja: A B C D E F …………………………………. Odgovori: 1 0 1 0 1 ……………………………………… |
Nastavnik zatim postavlja niz pitanja (od A do R) iz liste A, a učenici pojedinačno bilježe odgovore u obliku 1 („da“) odnosno 0 („ne“). Nastavnik kaže učenicima da se, ako nijesu sigurni u neki od svojih odgovora, svejedno od njih očekuje da zabilježe odgovor koji smatraju najtačnijim.
| Lista A | Lista B |
|
A. Jesi li žena? B. Jesi li posjetio više od jedne strane države? C. Voliš li da se baviš nekim sportom? D. Voliš li da sviraš neki instrument? E. Imaš li smeđe oči? F. Jesu li ti obje bake još žive? G. Nosiš li naočare? H. Voliš li da budeš u prirodi? I. Jesi li prilično tiha osoba? J. Jesi li prilično visok (više od prosjeka)? K. Jesi li prilično tužna osoba (više od prosjeka)? L. Da li se lako prehladiš? M. Voliš li da putuješ? N. Voliš li da ideš kod frizera? O. Voliš li raditi na računaru? P. Bojiš li se visine? Q. Je li ti smeđa boja draža od plave? R. Voliš li crtati/slikati? |
A. Da li se uvijek osjećaš srećnim? B. Imaš li nokte na prstima? C. Možeš li malo misliti? D. Je li te rodila majka? E. Možeš li da letiš bez opreme (kao što to može ptica)? F. Možeš li živjeti ako ne piješ tečnost? G. Dišeš li? H. Živiš li stalno ispod vode? I. Imaš li ikakve osjećaje? J. Je li ti krv zelena? K. Jesi li ikad pao? L. Možeš li da vidiš kroz zidove? M. Možeš li komunicirati s drugima? N. Voliš li lijepo vrijeme? O. Bi li ti bilo draže da ne moraš upoznavati ljude? P. Imaš li jezik? Q. Možeš li hodati po vodi (poput nekih insekata)? R. Jesi li ponekad umoran? |
Nastavnik pita jednog predstavnika iz svake grupe da zapiše njihove odgovore s liste A na tablu. Zatim nastavnik kaže učenicima da pogledaju date odgovore i uporede ih kratko sa svojim. Vide li razlike u odgovorima? Mogu li sumirati neke razlike među njima?
Nastavnik im onda kaže da odgovore na sljedeću grupu pitanja, ovoga puta one s liste B. Ponovo predstavnik svake grupe zapisuje njihove odgovore na tablu, ispod slova abecede.
Zašto ovog puta gotovo nema razlike među grupama? Nastavnik pita učenike da dodaju još neke stvari koje su im zajedničke.
Za proširenu aktivnost nastavnik svakoj grupi daje veliki list papira i flomaster. Zadatak im je sljedeći:
- Pronađite tri primjera situacija u kojima je ugodno biti sličan drugim ljudima. Dajte razloge zašto mislite da je ugodno biti sličan drugima.
- Pronađite tri primjera situacije u kojima je ugodno biti drukčiji od drugih ljudi. Dajte razloge zašto mislite da je ugodno biti drugačiji.
Ako je potrebno, nastavnik pokazuje kako okvir razmišljanja daje strukturu učeničkim rezultatima.
| Situacije u kojima je ugodno biti sličan | Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
| Situacije u kojima je ugodno biti drugačiji |
Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Potom nastavnik traži od grupa da pronađu tri situacije u kojima je neugodno biti drugačiji od drugih. Učenici bi ponovo trebalo da daju razloge zašto misle da bi to moglo biti tako. Koje vrste osjećanja to izaziva?
| Situacije u kojima je neugodno biti drugačiji |
Zašto? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Zatim nastavnik pita učenike prema kojim grupama „drugačijih“ ljudi se ponekad drugi loše ponašaju i ko to radi.
| Grupe ljudi prema kojima se drugi loše ponašaju |
Ko? |
| a) | a) |
| b) | b) |
| c) | c) |
Nastavnik traži od svake grupe da prezentira svoje odgovore. Razred će dalje istraživati koja prava se krše u prikazanim slučajevima. Za ovu svrhu grupama će se podijeliti kopije radnih listova za učenike 5.2: Popis ljudskih prava.
