NASTAVNA JEDINICA 9: Vlast i politika
Living Democracy » Textbooks » Živjeti u demokratiji » Četvrti dio: Moć i autoritet » NASTAVNA JEDINICA 9: Vlast i politikaKako bi trebalo upravljati društvom?
Politika je proces putem kojeg društvo ljudi različitih mišljenja i interesa donosi kolektivne odluke o tome kako bi njihov zajednički život trebalo da bude organizovan. To podrazumijeva ubjeđivanje i pregovaranje, kao i određeni mehanizam za donošenje konačnih odluka, kao što je, recimo, glasanje. To takođe podrazumijeva moć i vlast, kao i komponentu prisile – kako bismo bili sigurni da su kolektivne odluke obavezujuće za sve članove društva.
Politika se, stoga, definiše kroz institucije države i odnos između države i njenih građana. Taj odnos poprima različite oblike u različitim političkim sistemima, kao što su, na primjer, monarhije, demokratski sistemi ili totalitarni režimi.
U demokratskom sistemu svi građani imaju političku ravnopravnost. Kolektivne odluke donose se nekim od sistema većinskog odlučivanja, bilo da se radi o glasanju samih građana ili predstavnika koje su oni izabrali. Međutim, kod demokratske politike ne radi se samo o glasanju. Ona se takođe fokusira i na rasprave i debate, kao i na omogućavanje građanima da se i njihov glas čuje kad je riječ o pitanjima od javnog značaja.
Jedno važno pitanje u demokratskom sistemu jeste dobro funkcionisanje državnih institucija i izvršavanje odgovarajućih dužnosti od strane građana. Drugo je opseg do kojeg bi se pojedinačnim institucijama unutar demokratskog sistema, na primjer školama, trebalo upravljati na demokratski način.
Učenje za obrazovanje za demokratiju i ljudska pravaKroz ovaj niz lekcija učenici će:
|
Čitalac će primijetiti da se u sljedećim lekcijama predlaže domaći zadatak koji će učenicima pomoći u učenju i razumijevanju. Idealno bi bilo kada bi sljedeće lekcije počele uvodom koji bi dali učenici. To oduzima vijeme i često se javljaju pitanja u razredu što ukazuje na potrebu za ponavljanjem ili objašnjavanjem, ili se mogu razviti spontane rasprave. Često nastavnik mora odlučiti dopušta li mu vrijeme dodatni čas kako bi se razjasnile učeničke potrebe i intersi. Očito, postoje granice proširivanja nastavne jedinice, pa su potrebne alternativne mogućnosti. Ako je vrijeme ograničeno, nastavnik može pokupiti neke ili sve pisane zadatke i dati povratnu informaciju ili, u nekim slučajevima, i ocijeniti učeničke radove. Učenici takođe mogu dobrovoljno predati svoje radove. Konačno, domaći zadatak može poslužiti kao ponavljanje ili nastavak da bi se pripremili za test. Načelno, nastavnik bi uvijek trebalo da uzme u obzir svrhu učeničkog domaćeg rada i odluči hoće li ga uključiti u svoje kasnije lekcije i ako hoće, na koji način.
O primjeru takvog planiranja raspravlja se u opisu četvrte lekcije.
NASTAVNA JEDINICA 9: Vlast i politika
Kako bi trebalo upravljati društvom?
Naslov lekcije | Obrazovni ciljevi | Učenički zadaci | Sredstva | Metodi |
Lekcija 1: Ko je zadužen za upravljanje? |
Učenici uče o različitim oblicima vlasti, npr. demokratiji i diktaturi. | Učenici razmatraju pravičnost sistema vlasti u jednom imaginarnom društvu. | Primjerci radnog lista za učenike 9.1 za svakog učenika, papir i olovke. | Priča, rad u paru, razredna rasprava, formalna debata. |
Lekcija 2: Da si ti predsjednik |
Učenici mogu objasniti uloge i odgovornosti vlasti. | Učenici zamišljaju da su oni na vlasti i moraju donijeti odluku kako bi trebalo potrošiti budžetski novac. Uzimaju u obzir vrstu društvenih ideala koje bi htjeli postići. | Veliki list papira, flomasteri i podsjetnik za svaku grupu od po 4 do 6 učenika. | Posteri, prezentacije, rad u manjim grupama i razredna rasprava. |
Lekcija 3: Ja i moja uloga |
Učenici uče o obavezama građana u demokratskom društvu. | Učenici raspravljaju o vrstama odgovornosti koje građani imaju i kako ih podstaknuti da ozbiljnije shvate svoje odgovornosti. | Kartice za raspravu (radni list za učenike 9.2), veliki list papira i flomasteri za svaku grupu od 4 do 6 učenika. | Prezentacije, rad u manjim grupama i razredna rasprava. |
Lekcija 4: Učenički parlament |
Učenici mogu definisati kriterijume vezane za način kojim bi se trebalo vladati školom i o ulozi vijeća učenika u tom procesu. | Učenici raspravlju kako bi radio njihov idealni učenički parlament. | Upitnik za svakog učenika (radni list za učenike 9.3), veliki komad papira i flomasteri za svaku grupu od 4 do 6 učenika. | Prezentacije, individualni i rad u manjim grupama. Razredna rasprava. |
- Lekcija 1: Ko je zadužen za upravljanje?
Koji je najbolji način da se upravlja jednom zemljom? Obrazovni ciljevi Učenici uče o različitim oblicima vlasti, npr. demokratiji i diktaturi. Učenički...
- Lekcija 2: Da si ti predsjednik
Čemu služi vlast? Obrazovni ciljevi Učenici mogu objasniti uloge i odgovornosti vlasti. Učenički zadaci Učenici zamišljaju da su oni na vlasti i...
- Lekcija 3: Ja i moja uloga
Šta bi država trebalo da očekuje od svojih građana? Obrazovni ciljevi Učenici uče o obavezama građana u demokratskom društvu. Učenički zadaci Učenici...
- Lekcija 4: Učenički parlament
Kako bi trebalo upravljati školom? Obrazovni ciljevi Učenici mogu definisati kriterijume vezane za način kojim bi se trebalo vladati školom i o...
- Radni list za učenike 9.1: Kraljevstvo Sikal
Kraljevina Sikal smještena je visoko u planinama. Već stoljećima gotovo da nema nikakvog kontakta sa ostatkom svijeta. Uprkos tome što je Kraljevina...
- Radni list za učenike 9.2: Kartice za raspravu
Plaćanje poreza Članstvo u političkim strankama Borba za odbranu zemlje Glasanje na izborima ...
- Radni list za učenike 9.3: Upitnik
U vašem idealnom učeničkom parlamentu: Koliko bi bilo učeničkih predstavnika? Kako bi se tačno birali predstavnici? Koliko često bi se sastajao učenički...