Lekcije 1 i 2: Zašto zajednici trebaju pravila?

Pravila su instrumenti za rješavanje problema

Opis lekcije 1

1. Nastavnik uvodi zadatak

Učenici spontano iznose svoja iskustva s igrom ribolova

Nastavnik odmah angažuje učenike navodeći ih da se prisjete svojih iskustava s igranjem igre ribolova:

1. Opiši probleme s kojima si se suočio igrajući igru ribolova.

Od učenika se može očekivati da se osvrnu na ciljeve održivosti. Zavisno od toga o čemu se raspravljalo i od njihovog razumijevanja, govoriće i o teškoćama oko uspostavljanja ravnoteže između tih ciljeva i njihovog ostvarivanja kroz duže vremensko razdoblje. Moguć je širok raspon odgovora. Učenici mogu odgovarati jedan drugom dok nastavnik nadzire ovaj krug informacija.

2. Kaži svoje mišljenje o pokušajima rješavanja ovih problema.

To pitanje uključuje sve: ciljeve igrača, njihov način komunikacije, njihovu volju i sposobnost da sarađuju, dubinu razumijevanja problema, konačni ishod – uspjeh ili neuspjeh. Ako je potrebno, nastavnik redukuje fokus ovog opsežnog pitanja.

Od učenika se mogu očekivati komentari o nepostojanju jasnih pravila. Zavisno od njihovih odluka, možda su pokušali da donesu takva pravila.

Učenici mogu predlagati i neke pristupe: pravila zahtijevaju državnu vlast ili najbolje funkcionišu u malim sistemima neformalnog okruženja. Mogu raspravljati i o problemu privatnog ili javnog vlasništva nad ribljim zalihama. Nastavnik zapisuje komentare koji mogu biti povezani s radnim listom za učenike 5.2.

Nastavnik ukratko opisuje zadatak.

Uvodni brainstorming obezbjeđuje kontekst za zadatak. Nastavnik objašnjava kako se ribarska zajednica suočila s ozbiljnim problemima zbog nepostojanja jasnog sistema pravila koji bi definisao način, a možda i cilj međusobnog djelovanja.

• Iskustvo učenika s igrom ribolova može se uopštiti:
• Nema ljudskog društva koje nije suočeno s nekim sukobom.
• Ni jedno ljudsko društvo neće preživjeti ako nema međusobne saradnje.
• Ni jedna zajednica ne može sarađivati, niti rješavati svoje sukobe na miran način bez institucionalnog okvira koji postavlja određena pravila.
• Ta se pravila mogu zakonski sprovesti, ali moguća su i alternativna rješenja.

Učenici sada istražuju kakva pravila najviše odgovaraju zajednici. Vraćaju se ulozi pripadnika ribarske zajednice, ali sada je igra drugačija. Nastupaju kao autori tih pravila. U grupama sastavljaju pravila, upoređuju ih i ocjenjuju i na kraju, na skupštini, glasaju za sistem koji će da važi u njihovoj ribarskoj zajednici.

Plan donošenja odluka

Učenici dobijaju radni list za učenike 5.1.

Nastavnik objašnjava da je igra model procesa političkog odlučivanja – posebnog procesa koji se sastoji od uvođenja osnovnih pravila, a ne proces koji se događa u već uspostavljenim okvirima.

Igra se nastavlja do lekcije 4 kada učenici prekidaju igru i osvrću se na stečeno iskustvo. Radni list 5.1 opisuje program i nudi informacije o tome zašto je korišćena ova konkretna igra. U igri, kao i u stvarnosti, ono što je dobar okvir za zajednicu predstavlja praktično a ne akademsko pitanje. Učenici moraju donijeti odluku.

Nastavnik dijeli radni list za učenike 5.2 kao vodič za neka ključna pitanja koja valja razmotriti. Ako su učenici tokom uvodnog brainstorming-a iznijeli neke argumente koji se mogu povezati s radnim listom, nastavnik im na to skreće pažnju.

Ako su učenici spremni da počnu, formiraju grupe.

2. Učenici rade na svom projektu (lekcije 1 i 2)

Učenici formiraju grupe od po četiri do šest učenika. Članovi ribarskih posada naizmjenično pišu svoja imena na tablu ili flip chart, nastojeći da njihova ribarska posada bude zastupljena preko barem jednog člana svake grupe. Nastavnik objašnjava da je važno uzeti u obzir različita iskustva i gledišta sve četiri posade. Nastavnik evidentira članove pojedinih grupa.

Članovi grupe najprije raspodjeljuju osnovne zadatke: 1-2 izlagača, 1-2 sastavljača, vođa grupe (predsjedavajući), kontrolori materijala i vremena, osoba koja sve prati. Grupe se sastaju oko stolova koji su maksimalno udaljeni jedan od drugog. Kontrolor materijala prikuplja materijale za svoju grupu.

Učenici rade u grupama u drugom dijelu lekcije 1i tokom  lekcije 2.

Učenici slobodno planiraju svoj rad, uključujući i domaći zadatak.

Opis lekcije 2

Učenici razmjenjuju svoje ključne odluke

Na početku lekcije 2 nastavnik traži od svake grupe da izvijesti o svojim ključnim odlukama – hijerarhiji ili umrežavanju – ili mješovitom sistemu? Treba li da postoji privatno ili javno vlasništvo nad ribljim zalihama? Ako su dvije ili više grupa donijele iste odluke, nastavnik ih podstiče na razmjenu rezultata u nekom trenutku tokom časa. Takva razmjena gledišta tokom rasprave može biti vrlo korisna, jer se slični modeli mogu spojiti u jedan.

Grupama koje žele da nastave da rade samostalno to treba i omogućiti.

Prethodni dogovor o proceduralnim pravilima

Kada nastavnik na početku druge lekcije uzme riječ, učenicima će podijeliti radni list za učenike 5.4 i zamoliti grupe da pročitaju predloge i odluče jesu li prihvatljivi. Na kraju časa grupe pristupaju glasanju. Ako postoje primjedbe ili pitanja, treba ih postaviti tokom časa.

Grupe pripremaju svoja izlaganja

Osobe zadužene za materijale skupljaju materijale za izlaganja u okviru lekcije.

Nastavnik ne interveniše ako neka grupa kasni, ali može podsjetiti grupu da učenici moraju biti spremni sa svojim izlaganjima prije nego što počne treća lekcija, što im daje priliku da kod kuće izvrše posljednje pripreme.

Nastavnik moli sastavljače da pripreme konačni predlog, napisan rukom ili na kompjuteru – koji mogu potpisati svi pripadnici zajednice (vidi proceduralna pravila u radnom listu za učenike 5.4).