NASTAVNA JEDINICA 6: VLAST I POLITIKA
Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINICA 6: VLAST I POLITIKAModel političkog ciklusa
Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?
Uvod za nastavnike
Dvije dimenzije politike
Politika, prema klasičnoj definiciji Maksa Vebera, ima dvije dimenzije: ona je, s jedne strane, težnja i borba za moć, a s druge, snažno i polagano, „bušenje tvrdih dasaka sa strašću i mjerom istovremeno.”15 To je poređenje koje simboliše rješavanje političkih problema. Te probleme treba rješavati zbog toga što su hitni i imaju posljedice za društvo u cjelini, te su stoga složeni i teški.
U ovoj jedinici naglasak je na načinu „bušenja tvrdih dasaka“ i na tome kako građani koji žele da učestvuju u demokratiji mogu učestvovati u donošenju odluka o tome koji problemi zaslužuju prioritet i koji su najbolji načini njihovih rješavanja.
Model političkog ciklusa
Učenici uče kako koristiti instrument kojim se opisuju i najlakše razumiju procesi donošenja političkih odluka – model političkog ciklusa (vidi radni list za učenike 6.1). Politika je proces definisanja problema i potom raspravljanja o njima i izbora i sprovođenja najboljih rješenja. Javno mnijenje i reakcije osoba i grupa čiji su interesi u pitanju pokazuju da li će izabrana rješenja najbolje riješiti njihove probleme i biti prihvaćena. Ako je pokušaj rješavanja problema uspio, završen je politički ciklus (kraj konkretnog političkog djelovanja); ako je propao, ciklus počinje iznova. U nekim slučajevima, rješavanje jednog problema stvara nove probleme koje je potom potrebno rješavati u novom političkom ciklusu.
Model političkog ciklusa naglašava važne vidove političkog odlučivanja u demokratskim sistemima:
- heuristički (konstruktivistički) koncept političkih problema i zajedničko dobro;
- konkurentni politički programi; u pluralističkim društvima politički argumenti su često povezani s interesima;
- političko odlučivanje kao proces kolektivnog učenja; nepostojanje sveznajućih igrača (kao što su vođe ili stranke s ideologijom spasa);
- snažan uticaj javnog mnijenja i medijskog izvještavanja; mogućnost da građani i interesne grupe intervenišu i učestvuju.
Kako model funkcioniše – šta prikazuje, a šta propušta
Politički ciklus je model – nacrt koji funkcioniše kao geografska karta. Mnogo toga prikazuje i nudi logiku razumijevanja. Zbog toga se modeli često koriste u obrazovanju i nauci jer bez njih bismo jako malo toga u ovom složenom svijetu mogli razumjeli.
Priručnik za učenike sadrži materijale koji su organizovani kao modeli: radni listovi za učenike:
- 1.2 Tri mogućnosti koje oblikuju našu budućnost;
- 3.4 Kako se demokratski politički sistem odnosi prema različitosti i pluralizmu?
- 3.5 Pojam zajedničkog dobra;
- 3.6 Karta društvenih podjela i političkih stranaka;
Karta nikada nije u potpunosti odraz pejzaža kojeg prikazuje – karta mnogo toga pokazuje, ali samo zbog toga što mnogo toga i ispušta. Kartu koja bi sve prikazivala ne bi niko razumio jer bi bila prekomplikovana. Isto važi i za modele kao što je politički ciklus. Takav model takođe se ne bi smio pomiješati sa stvarnošću. Njegov naglasak je na procesu političkog odlučivanja – „polaganom bušenju tvrdih dasaka“ – a manje pažnje posvećuje drugoj dimenziji politike, težnji i borbi za ostvarivanje moći i uticaja.16
U demokratskim sistemima dvije dimenzije politike su povezane: donosioci političkih odluka se hvataju u koštac s teškim problemima, ali i međusobno, kao politički suparnici. U modelu političkog ciklusa faza utvrđivanja programa pokazuje kako obje ove dimenzije idu zajedno. Mogućnost razumijevanja političkog problema koji postoji jeste pitanje moći i uticaja.
Evo primjera. Jedna grupa ljudi tvrdi, „porezi su previsoki, oni odvraćaju ulagače“, dok druga tvrdi, „porezi su preniski budući da su obrazovanje i socijalna zaštita nedovoljno finansirani.“ Iza svake definicije problema oporezivanja stoje interesi i osnovna politička gledišta, a rješenja podrazumijevaju suprotne stavove: smanjite poreze za one s većim prihodima – ili ih povećajte. Prva definicija je neoliberalna, a druga socijademokratska (vidi radni list za učenike 3.6).
Građani treba da budu svjesni obje definicije. Model političkog ciklusa jeste instrument koji građanima pomaže da prepoznaju i ocijene napore donosilaca političkih odluka da riješe društvene probleme.
Mogućnost učenja za korišćenje modela političkih ciklusa
Mogućnosti ove jedinice u smislu razvijanja kompetencije uključuju sljedeće:
Sposobnosti analize i procjene:
- Učenici uče kako mogu postati aktivni korisnici medijskih informacija.
- Učenici razvijaju kritičko mišljenje pri raspravljanju o problemima koji su na dnevnom redu, ili su u raznim fazama političkog odlučivanja.
- Učenici cijene važnost postizanja kompromisa oko različitih interesa (heuristički koncepti političkih problema i zajedničkog dobra).
Kompetencije političke participacije:
Učenici su u stanju da prepoznaju faze procesa političkog odlučivanja u kojima mogu intervenisati i vršiti uticaj (faze prije i poslije odluke).
Didaktički okvir jedinice
Učenici se upoznaju s modelom političkog ciklusa kao instrumentom i primjenjuju ga u projektnom istraživačkom zadatku. U zadnjoj lekciji učenici razmjenjuju i razmatraju svoje konstatacije i rad na projektu. Prva lekcija nudi naprednu organizaciju koja osvjetljava ključni element političkog ciklusa – pitanje utvrđivanja političkog programa. Učenici će bolje razumjeti model nakon što budu prošli kroz simulaciju rasprave o sastavljanju programa u učionici. Nastavna jedinica omogućava veliki stepen učeničkih aktivnosti.
Jedinica nudi instrument za analizu procesa političkog odlučivanja, ali ne sadrži konkretan slučaj za analizu. To omogućava, ali i nalaže nastavniku i/ili učenicima da izaberu odgovarajuću temu. Kriterijumi za izbor teme uključuju relevantnost, sveobuhvatnost i dostupnost medijskog izvještavanja. Konkretan slučaj se obrađuje kroz početne faze modela političkog ciklusa, ali je medijsko izvještavanje mnogo dostupnije. S druge strane, slučaj iz prošlosti takođe daje uvid u istoriju sprovođenja i ocjenu rješenja nekog problema. Ustavni, zakonski i institucionalni okvir takođe se moraju uzeti u obzir.
Preporučuje se i neobavezni dio časa namijenjen povratnim informacijama radi ocjenjivanja rezultata učenja i iskorišćavanja mogućnosti učenja koje nude povratne informacije učenika – za učenike i nastavnike. Međutim, petu lekciju treba u tu svrhu izdvojiti.
Razvijanje kompetencije: povezanost s ostalim jedinicama iz ovog priručnika
Šta pokazuje ova tabela
Naslov priručnika, „Učestvovati u demokratiji“ stavlja naglasak na kompetencije aktivnog građanina u demokratiji. Donja tabela pokazuje mogućnost sinergijskih učinaka jedinica u ovom priručniku. Tabela takođe prikazuje koje se kompetencije razvijaju u jedinici 6 (osjenčeni red u tabeli). Masno uokvirena kolona pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – istaknuta je zbog njihove tijesne povezanosti sa učešćem u demokratiji. Redovi u nastavku pokazuju povezanost s ostalim jedinicama ovog priručnika: koje kompetencije se razvijaju u tim jedinicama, a podrška su učenicima u radu u okviru jedinice 6?
Kako možemo koristiti ovu tabelu
Nastavnici mogu koristiti ovu tabelu kao instrument za planiranje nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava na različite načine.
- Tabela pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija mogu posvetiti obrazovanju za demokratiju i ljudska prava: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu i preskočiti ostale, budući da zna da se u ovoj jedinici, u izvjesnom smislu, razvijaju i neke ključne kompetencije – na primjer, analiza problema, ocjenjivanje djelotvornosti utvrđenih pravila, istraživanje važnosti lične odgovornosti.
- Tabela pomaže nastavnicima da iskoriste sinergijske učinke koji učenicima omogućavaju da u više navrata budu obučavani u cilju razvijanja važnih kompetencija, u različitim kontekstima koji su višestruko povezani. U tom slučaju nastavnik bira i kombinuje nekoliko jedinica.
Jedinice | Dimenzije razvijanja kompetencije | Stavovi i vrijednosti | ||
Politička analiza i procjena | Metod i vještine | Političko odlučivanje i djelovanje | ||
6. Vlast i politika | Javna rasprava i pregovaranje: ostvarivanje ljudskih prava, suština demokratskog odlučivanja. | Kriterijumi za izbor informacija. | Strateški pristup intervenisanju u procesu odlučivanja. | Uvažavanje pregovaranja i nadmetanja različith interesa. |
3. Različitost i pluralizam |
Pluralizam. Nadmetanje različitih interesa. Pregovaranje o zajedničkom dobru. Dvije dimenzije politike.
|
Davanje kratkih izjava/ Izražavanje stavova | Pronalaženje kompromisa i dogovor oko privremenog pojma zajedničkog dobra. | Međusobno uvažavanje. |
4. Sukob | Pojam političkog problema. | Prepoznavanje problema, pokušaj pronalaženja rješenja. | ||
5. Pravila i propisi | Važnost zajedničkog prihvatanja institucionalnog okvira, uključujući političku kulturu u demokratskim sistemima. | Stvaranje institucionalnog okvira za mirne procese. | Uvažavanje pravičnosti u pronalaženju kompromisa. | |
8. Sloboda | Raspravljanje | Javni govor | Promovisanje ideja i interesa u javnosti | Uvažavanje nenasilnog načina rješavanja sukoba |
9. Mediji | Selekcija programa i uloga cenzora kroz medije i medijske korisnike |
Dekonstrukcija informacija transformisanih u medijima.Kriterijumi za izbor.Informacija. |
Prihvatanje cenzorske perspektive medija: definisanje političkih problema |
NASTAVNA JEDINICA 6: Vlast i politika – Model političkog ciklusa
Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?
Tema lekcije | Razvijanje kompetencije/ ishodi učenja | Zadaci za učenike | Materijali i resursi | Metod |
Lekcija 1 „Naš najurgentniji problem je…“ |
Procjena: donošenje odluke o izboru, obrazlaganje izbora. Participacija: Međusobno uvažavanje ličnog iskustva, interesi i vrijednosti. Politički problem je spor, a ne činjenica. |
Učenici vode raspravu o utvrđivanju političkog programa. | Flip chart i flomasteri različith boja, ljepljiva traka. |
„Zid tišine” – grupni rad. Izlaganje i rasprava. |
Lekcija 2 Politika – kako demokratska zajednica rješava probleme. |
Rad uz pomoć modela. Politika služi za rješavanje problema koji pogađaju zajednicu. |
Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretne primjere koje su izabrali (istraživački zadatak). |
Radni listovi za učenike 6.1 i 6.2. Flip chart i flomasteri. Novine. |
Predavanje. Grupni rad. |
Lekcija 3 Primjena modela političkog ciklusa (istraživački zadatak) |
Analiza i procjena: Opisivanje i procjenjivanje procesa političkog odlučivanja. Razumijevanje modela političkog ciklusa. |
Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretan problem. |
Radni listovi za učenike 6.1 i 6.2. Novine. |
Rad na projektu. |
Lekcija 4 Kako možemo učestvovati? |
Metodi: održati i slušati izlaganja. Participacija: prepoznavanje mogućnosti političke participacije. Model služi kao instrument za analiziranje složene cjeline. |
Učenici se međusobno informišu o svojim rezultatima. Osvrću se na proces i ishod svoga rada. | Radni list za učenike 6.2, s učeničkim bilješkama. | Izlaganja na otvorenom prostoru. Plenarna rasprava. |
Lekcija 5 Vrijeme za povratne informacije (neobavezno) |
Osvrt na proces ličnog učenja i razvijanje kompetencije. Davanje konstruktivnih povratnih informacija. Osvrt na zajedničku odgovornost razreda i nastavnika za uspjeh nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava . |
Učenici se osvrću na svoj rad (proces i ishod učenja). |
Radni list za učenike 6.3 (povratne informacije učenika). Flip chart i flomasteri različitih boja. Jedan papir sa flip chart-a s uvećanim radnim listom 6.3. |
Individualni rad, plenarno izlaganje i rasprava. |
15. Max Weber, Politik als Beruf (Politika kao poziv), Reclam: Stuttgart, 1997, str. 82.
16. Uporedi nastavni materijal 6.2.
- Lekcija 1: „Naš najurgentniji problem je …“
Rasprava o utvrđivanju političkog programa Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi...
- Lekcija 2: Politika – kako demokratska zajednica rješava svoje probleme
Model političkog ciklusa Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi se direktno...
- Lekcija 3: Primjena modela političkog ciklusa
Istraživački zadatak Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi se direktno na...
- Lekcija 4: Kako možemo učestvovati?
Politički ciklus je instrument za političku participaciju Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje...
- Lekcija 5: Povratne informacije (neobavezno)
Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi se direktno na obrazovanje za...
- Nastavni materijal 6.1: Ilustracija modela političkog ciklusa – kako možemo smanjiti broj automobilskih nesreća?
Pojmovi i osnovna pitanja Bilješke 0. Tema U čemu je problem? Kako možemo smanjiti broj automobilskih nesreća? 1. Problem Ko utvrđuje program? U...
- Nastavni materijal 6.2: Ključne izjave o modelu političkog ciklusa
Politika ima dvije dimenzije: rješavanje problema i borbu za ostvarivanje moći. Politički ciklus kao model stavlja naglasak na prvu dimenziju – rješavanje...