NASTAVNA JEDINICA 6: VLAST I POLITIKA

Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINICA 6: VLAST I POLITIKA

Model političkog ciklusa

Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?

Uvod za nastavnike

 

Dvije dimenzije politike

Politika, prema klasičnoj definiciji Maksa Vebera, ima dvije dimenzije: ona je, s jedne strane, težnja i borba za moć, a s druge, snažno i polagano, „bušenje tvrdih dasaka sa strašću i mjerom istovremeno.”15 To je poređenje koje simboliše rješavanje političkih problema. Te probleme treba rješavati zbog toga što su hitni i imaju posljedice za društvo u cjelini, te su stoga složeni i teški.

U ovoj jedinici naglasak je na načinu „bušenja tvrdih dasaka“ i na tome kako građani koji žele da učestvuju u demokratiji mogu učestvovati u donošenju odluka o tome koji problemi zaslužuju prioritet i koji su najbolji načini njihovih rješavanja.

Model političkog ciklusa

Učenici uče kako koristiti instrument kojim se opisuju i najlakše razumiju procesi donošenja političkih odluka – model političkog ciklusa (vidi radni list za učenike 6.1). Politika je proces definisanja problema i potom raspravljanja o njima i izbora i sprovođenja najboljih rješenja. Javno mnijenje i reakcije osoba i grupa čiji su interesi u pitanju pokazuju da li će izabrana rješenja najbolje riješiti njihove probleme i biti prihvaćena. Ako je pokušaj rješavanja problema uspio, završen je politički ciklus (kraj konkretnog političkog djelovanja); ako je propao, ciklus počinje iznova. U nekim slučajevima, rješavanje jednog problema stvara nove probleme koje je potom potrebno rješavati u novom političkom ciklusu.

Model političkog ciklusa naglašava važne vidove političkog odlučivanja u demokratskim sistemima:

  • heuristički (konstruktivistički) koncept političkih problema i zajedničko dobro;
  • konkurentni politički programi; u pluralističkim društvima politički argumenti su često povezani s interesima;
  • političko odlučivanje kao proces kolektivnog učenja; nepostojanje sveznajućih igrača (kao što su vođe ili stranke s ideologijom spasa);
  • snažan uticaj javnog mnijenja i medijskog izvještavanja; mogućnost da građani i interesne grupe intervenišu i učestvuju.

Kako model funkcioniše – šta prikazuje, a šta propušta

Politički ciklus je model – nacrt koji funkcioniše kao geografska karta. Mnogo toga prikazuje i nudi logiku razumijevanja. Zbog toga se modeli često koriste u obrazovanju i nauci jer bez njih bismo jako malo toga u ovom složenom svijetu mogli razumjeli.

Priručnik za učenike sadrži materijale koji su organizovani kao modeli: radni listovi za učenike:

  • 1.2 Tri mogućnosti koje oblikuju našu budućnost;
  • 3.4 Kako se demokratski politički sistem odnosi prema različitosti i pluralizmu?
  • 3.5 Pojam zajedničkog dobra;
  • 3.6 Karta društvenih podjela i političkih stranaka;

Karta nikada nije u potpunosti odraz pejzaža kojeg prikazuje – karta mnogo toga pokazuje, ali samo zbog toga što mnogo toga i ispušta. Kartu koja bi sve prikazivala ne bi niko razumio jer bi bila prekomplikovana. Isto važi i za modele kao što je politički ciklus. Takav model takođe se ne bi smio pomiješati sa stvarnošću. Njegov naglasak je na procesu političkog odlučivanja – „polaganom bušenju tvrdih dasaka“ – a manje pažnje posvećuje drugoj dimenziji politike, težnji i borbi za ostvarivanje moći i uticaja.16

U demokratskim sistemima dvije dimenzije politike su povezane: donosioci političkih odluka se hvataju u koštac s teškim problemima, ali i međusobno, kao politički suparnici. U modelu političkog ciklusa faza utvrđivanja programa pokazuje kako obje ove dimenzije idu zajedno. Mogućnost razumijevanja političkog problema koji postoji jeste pitanje moći i uticaja.

Evo primjera. Jedna grupa ljudi tvrdi, „porezi su previsoki, oni odvraćaju ulagače“, dok druga tvrdi, „porezi su preniski budući da su obrazovanje i socijalna zaštita nedovoljno finansirani.“ Iza svake definicije problema oporezivanja stoje interesi i osnovna politička gledišta, a rješenja podrazumijevaju suprotne stavove: smanjite poreze za one s većim prihodima – ili ih povećajte. Prva definicija je neoliberalna, a druga socijademokratska (vidi radni list za učenike 3.6).

Građani treba da budu svjesni obje definicije. Model političkog ciklusa jeste instrument koji građanima pomaže da prepoznaju i ocijene napore donosilaca političkih odluka da riješe društvene probleme.

Mogućnost učenja za korišćenje modela političkih ciklusa

Mogućnosti ove jedinice u smislu razvijanja kompetencije uključuju sljedeće:

Sposobnosti analize i procjene:

  • Učenici uče kako mogu postati aktivni korisnici medijskih informacija.
  • Učenici razvijaju kritičko mišljenje pri raspravljanju o problemima koji su na dnevnom redu, ili su u raznim fazama političkog odlučivanja.
  • Učenici cijene važnost postizanja kompromisa oko različitih interesa (heuristički koncepti političkih problema i zajedničkog dobra).

Kompetencije političke participacije:

Učenici su u stanju da prepoznaju faze procesa političkog odlučivanja u kojima mogu intervenisati i vršiti uticaj (faze prije i poslije odluke).

Didaktički okvir jedinice

Učenici se upoznaju s modelom političkog ciklusa kao instrumentom i primjenjuju ga u projektnom istraživačkom zadatku. U zadnjoj lekciji učenici razmjenjuju i razmatraju svoje konstatacije i rad na projektu. Prva lekcija nudi naprednu organizaciju koja osvjetljava ključni element političkog ciklusa – pitanje utvrđivanja političkog programa. Učenici će bolje razumjeti model nakon što budu prošli kroz simulaciju rasprave o sastavljanju programa u učionici. Nastavna jedinica omogućava veliki stepen učeničkih aktivnosti.

Jedinica nudi instrument za analizu procesa političkog odlučivanja, ali ne sadrži konkretan slučaj za analizu. To omogućava, ali i nalaže nastavniku i/ili učenicima da izaberu odgovarajuću temu. Kriterijumi za izbor teme uključuju relevantnost, sveobuhvatnost i dostupnost medijskog izvještavanja. Konkretan slučaj se obrađuje kroz početne faze modela političkog ciklusa, ali je medijsko izvještavanje mnogo dostupnije. S druge strane, slučaj iz prošlosti takođe daje uvid u istoriju sprovođenja i ocjenu rješenja nekog problema. Ustavni, zakonski i institucionalni okvir takođe se moraju uzeti u obzir.

Preporučuje se i neobavezni dio časa namijenjen povratnim informacijama radi ocjenjivanja rezultata učenja i iskorišćavanja mogućnosti učenja koje nude povratne informacije učenika – za učenike i nastavnike. Međutim, petu lekciju treba u tu svrhu izdvojiti.

Razvijanje kompetencije: povezanost s ostalim jedinicama iz ovog priručnika

Šta pokazuje ova tabela

Naslov priručnika, „Učestvovati u demokratiji“ stavlja naglasak na kompetencije aktivnog građanina u demokratiji. Donja tabela pokazuje mogućnost sinergijskih učinaka jedinica u ovom priručniku. Tabela takođe prikazuje koje se kompetencije razvijaju u jedinici 6 (osjenčeni red u tabeli). Masno uokvirena kolona pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – istaknuta je zbog njihove tijesne povezanosti sa učešćem u demokratiji. Redovi u nastavku pokazuju povezanost s ostalim jedinicama ovog priručnika: koje kompetencije se razvijaju u tim jedinicama, a podrška su učenicima u radu u okviru jedinice 6?

Kako možemo koristiti ovu tabelu

Nastavnici mogu koristiti ovu tabelu kao instrument za planiranje nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava na različite načine.

  • Tabela pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija mogu posvetiti obrazovanju za demokratiju i ljudska prava: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu i preskočiti ostale, budući da zna da se u ovoj jedinici, u izvjesnom smislu, razvijaju i neke ključne kompetencije – na primjer, analiza problema, ocjenjivanje djelotvornosti utvrđenih pravila, istraživanje važnosti lične odgovornosti.
  • Tabela pomaže nastavnicima da iskoriste sinergijske učinke koji učenicima omogućavaju da u više navrata budu obučavani u cilju razvijanja važnih kompetencija, u različitim kontekstima koji su višestruko povezani. U tom slučaju nastavnik bira i kombinuje nekoliko jedinica.
Jedinice Dimenzije razvijanja kompetencije Stavovi i vrijednosti
Politička analiza i procjena Metod i vještine Političko odlučivanje i djelovanje
6. Vlast i politika Javna rasprava i pregovaranje: ostvarivanje ljudskih prava, suština demokratskog odlučivanja. Kriterijumi za izbor informacija. Strateški pristup intervenisanju u procesu odlučivanja. Uvažavanje pregovaranja i nadmetanja različith interesa.
3. Različitost i pluralizam

Pluralizam.

Nadmetanje različitih interesa.

Pregovaranje o zajedničkom dobru. Dvije dimenzije politike.

 

Davanje kratkih izjava/ Izražavanje stavova Pronalaženje kompromisa i dogovor oko privremenog pojma zajedničkog dobra. Međusobno uvažavanje.
4. Sukob Pojam političkog problema. Prepoznavanje problema, pokušaj pronalaženja rješenja.
5. Pravila i propisi Važnost zajedničkog prihvatanja institucionalnog okvira, uključujući političku kulturu u demokratskim sistemima. Stvaranje institucionalnog okvira za mirne procese. Uvažavanje pravičnosti u pronalaženju kompromisa.
8. Sloboda Raspravljanje Javni govor Promovisanje ideja i interesa u javnosti Uvažavanje nenasilnog načina rješavanja sukoba
9. Mediji Selekcija programa i
uloga cenzora kroz
medije i medijske korisnike
Dekonstrukcija
informacija
transformisanih u
medijima.Kriterijumi za izbor.Informacija.
Prihvatanje
cenzorske
perspektive medija:
definisanje političkih problema

NASTAVNA JEDINICA 6: Vlast i politika – Model političkog ciklusa

Kako demokratska zajednica rješava svoje probleme?

Tema lekcije Razvijanje kompetencije/ ishodi učenja Zadaci za učenike Materijali i resursi Metod

Lekcija 1

„Naš najurgentniji problem je…“

Procjena: donošenje odluke o izboru, obrazlaganje izbora.

Participacija:

Međusobno uvažavanje ličnog iskustva, interesi i vrijednosti.

Politički problem je spor, a ne činjenica.

Učenici vode raspravu o utvrđivanju političkog programa. Flip chart i flomasteri različith boja, ljepljiva traka.

„Zid tišine” – grupni rad.

Izlaganje i rasprava.

Lekcija 2

Politika – kako demokratska zajednica rješava probleme.

Rad uz pomoć modela.

Politika služi za rješavanje problema koji pogađaju zajednicu.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretne primjere koje su izabrali (istraživački zadatak).

Radni listovi za učenike 6.1 i 6.2.

Flip chart i flomasteri.

Novine.

Predavanje.
Grupni rad.

Lekcija 3

Primjena modela političkog ciklusa (istraživački zadatak)

Analiza i procjena: Opisivanje i procjenjivanje procesa političkog odlučivanja.

Razumijevanje modela političkog ciklusa.

Učenici primjenjuju model političkog ciklusa na konkretan problem.

Radni listovi za učenike 6.1 i 6.2.

Novine.

Rad na projektu.

Lekcija 4

Kako možemo učestvovati?

Metodi: održati i slušati izlaganja.

Participacija: prepoznavanje mogućnosti političke participacije.

Model služi kao instrument za analiziranje složene cjeline.

Učenici se međusobno informišu o svojim rezultatima. Osvrću se na proces i ishod svoga rada. Radni list za učenike 6.2, s učeničkim bilješkama. Izlaganja na otvorenom prostoru. Plenarna rasprava.

Lekcija 5

Vrijeme za povratne informacije (neobavezno)

Osvrt na proces ličnog učenja i razvijanje kompetencije.

Davanje konstruktivnih povratnih informacija.

Osvrt na zajedničku odgovornost razreda i nastavnika za uspjeh nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava .

Učenici se osvrću na svoj rad (proces i ishod učenja).

Radni list za učenike 6.3 (povratne informacije učenika).

Flip chart i flomasteri različitih boja.

Jedan papir sa flip chart-a s uvećanim radnim listom 6.3.

Individualni rad, plenarno izlaganje i rasprava.

15. Max Weber, Politik als Beruf (Politika kao poziv), Reclam: Stuttgart, 1997, str. 82.
16. Uporedi nastavni materijal 6.2.