Lekcija 4: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?
Living Democracy » Textbooks » Učestvovati u demokratiji » Drugi dio – Učešće u politici: rješavanje sukoba, rješavanje problema » NASTAVNA JEDINICA 7: RAVNOPRAVNOST » Lekcija 4: Koji je dobar način upravljanja demokratskom zajednicom?Šta je pravedno i šta funkcioniše?
|
Ova tabela sažima informacije koje su nastavniku potrebne u svrhu planiranja i izvođenja časa. Razvijanje kompetencije odnosi se direktno na obrazovanje za demokratiju i ljudska prava. Cilj učenja pokazuje šta učenici znaju i razumiju. Zadatak (zadaci) koji se daju učenicima, uz metod, važni su sastavni dijelovi procesa učenja. Kontrolni popis materijala predstavlja pomoć u pripremi časa. Raspored vremena nastavniku omogućava okvirno planiranje vremena. |
|
| Razvijanje kompetencije | Procjena: uravnotežavanje kriterijuma |
| Cilj učenja | Dijalektika između demokratije, pravednosti i efikasnosti. |
| Zadaci za učenike | Učenici ocjenjuju nacrt statuta i objašnjavaju svoje zaključke. |
| Materijali i sredstva | Tabla ili flip chart. |
| Metod | Izlaganje, rasprava. |
| Raspored vremena | 1.Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate. 20 min. |
| 2. Rasprava. (10 min) | |
| 3. Zaključak. (10 min) | |
InformacijeUčenici međusobno razmjenjuju rezultate i sastavljaju zajedničku izjavu („sistem sniježne lavine“). Ovakav pristup uključuje sve učenike pa tako izbjegavamo situaciju u kojoj čujemo samo nekolicinu, dok je većina sasvim zanemarena. |
Opis lekcije
1. Učenici razmjenjuju i iznose svoje rezultate
Nastavnik najprije traži da učenici glasaju za jednu verziju statuta (ili nijednu) dizanjem ruku. Potom učenici istog mišljenja formiraju grupe od četiri ili pet učenika. Razmjenjuju rezultate i sastavljaju izjavu. Nakon toga grupe kratko izvještavaju o razlozima svog izbora (vidi radni list za učenike 7.4).
2. Rasprava
Nakon što su učenici glasali za različite verzije statuta, izražavaju različite stavove o načinu ocjenjivanja modela za koji su se odlučile njihove grupe. U raspravi se kritički osvrću na svoj izbor konkretnog statuta.
Nastavnik rukovodi raspravom. Na kraju rasprave, učenici još jednom glasaju. Da li je jedna grupa uspjela da uvjeri neku drugu grupu? Je li većina učenika glasala za jedan konkretan statut?
3. Zaključak
Nastavnik najavljuje svrhu zaključne faze: učenici se osvrću na svoj proces razmišljanja i njegove rezultate iz različite perpektive kako bi postali svjesni njegove važnosti.
Nastavnik postavlja jedno pitanje: na koji način ovaj primjer malog sportskog kluba podsjeća na politiku?
Učenici međusobno i s nastavnikom razmjenjuju svoja mišljenja. Nastavnik sluša i naglašava ideje koje se međusobno podržavaju ili suprotstavljaju.
Nastavnik sažima raspravu i dodaje sljedeće razmišljanje:
U politici, rasprave o ovako složenim pitanjima nijesu akademske već praktične prirode. Svaka zajednica mora izabrati – potreban joj je statut kao ustavni okvir za postupanje. Prema tome, nakon razmatranja različitih mišljenja i alternativa sa svim njihovim prednostima i manama, treba donijeti odluku – u idealnoj situaciji jednoglasnu ili odluku što brojnije većine. U politici, rasprava o takvom problemu odgovara postupku donošenja zakona ili čak izglasavanju ustava.
Dodatak: istraživački zadatak
U ovoj jedinici, učenici su dobili model za analiziranje važnog dijela njihovog Ustava i zakonodavnog sistema, odgovarajući na pitanje i kako je sačinjen i kako funkcioniše u praksi. Sprovode istraživanje o sljedećem:
- Koji su primjeri većinskih/manjinskih problema u našem društvu?
- Proučavanje konkretnog slučaja: na koji način naš Ustav i zakoni rješavaju to konkretno pitanje?
- Kakav je naš sud o konačnom rješenju?
