Javna rasprava

Zašto sloboda (govora) ne funkcioniše bez strogih pravila?

Uvod za nastavnike

 

Zašto sloboda (govora) ne funkcioniše bez strogih pravila?

Nekim bi čitaocima to pitanje moglo da se čini čudnim. Na kraju krajeva, sloboda znači da možemo reći i činiti šta želimo. Demokratija je sistem za otvorena, slobodna društva. Stroga pravila podsjećaju nas na nešto sasvim različito – na autokratsku vladavinu, na primjer. Dakle, koja se poruka krije iza tog pitanja? Ukratko, sloboda i jednakost su blizanci. Svi uživamo pravo na slobodu, ali treba nam i jednaka mogućnost da ih ostvarimo – zbog toga su nam potrebna pravila. U ovoj jedinici, učenici će spoznati važnost tog principa za učešće u demokratiji.

Zašto je u ovoj jedinici naglasak stavljen na raspravu

Građani koji učestvuju u demokratiji učestvuju u različitim raspravama, a time ostvaruju i svoje ljudsko pravo na slobodu mišljenja i izražavanja. Javna rasprava je vještina koja se može naučiti, pa je stoga učenicima potrebno vježbanje u školi. Zbog toga učenici uče kako da vode raspravu, a ova jedinica je povezana sa ključnim pojmom slobode. Sloboda govora i izražavanja ovdje je od posebne važnosti.

Šta učenici rade na času posvećenom raspravi?

U raspravi učestvuje jedanaest učenika. Svaki debatni tim sastoji se od pet učenika i predsjedavajućeg. Ostali učenici prate raspravu, ali i aktivno učestvuju. Tri tima učenika pišu izvještaj o raspravi i u posljednjoj lekciji ove jedinice izvještavaju razred o raspravi. Ostali učenici su publika, a njihova je uloga da procijene argumente, odluče koja je strana na kraju uspjela da ih uvjeri i da glasaju o tome koju stranu podržavaju. Kao i u politici, jedna strana dobija većinu pristalica.

Šta će učenici naučiti u ovoj jedinici?

Rasprava se odvija po strogim pravilima kako bi se osiguralo da svaki učenik dobije pravednu i jednaku priliku da govori. Predsjedavajući prekida učenike koji govore duže od predviđenog vremena. To pravilo je nužno jer štiti pravo svakog govornika na slobodno izražavanje u okviru propisanog vremena. Prema tome, sloboda ne funkcioniše bez strogih pravila (vidi podnaslov ove jedinice). Bez tog principa ni jedan demokratski sistem ne bi funkcionisao, niti bi ljudska prava mnogo značila u životima ljudi.

Koji je zadatak nastavnika u ovoj jedinici?

U ovoj jedinici mnogo vremena ostavljeno je učenicima za samostalni rad kako bi uvježbavali svoju vještinu raspravljanja i zapažanja, ali i snosili odgovornost za ono što čine. Lekcije 2-4 počinju s izlaganjima učenika. Kada učenici samostalno rade, nastavnikova uloga jeste uloga instruktora: on posmatra učenike da bi utvrdio što rade dobro i kojim je od njihovih kompetencija potrebno posvetiti više pažnje i uvježbavanja. Nastavnik im pruža podršku ako je zatraže, ali ne bi smio da im nudi rješenja zadataka.

Razvijanje kompetencije: povezanost s drugim jedinicama ovog priručnika

Šta pokazuje ova tabela?

Naslov ovog priručnika, „Učestvovati u demokratiji“, stavlja naglasak na kompetencije aktivnog građanina u demokratiji. Tabela pokazuje potencijal za sinergijski učinak jedinica koje su sastavni dio ovog priručnika. Iz nje se vidi koje kompetencije se razvijaju u jedinici 8 (osjenčeni red tabele). Masno uokvirena kolona pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – uokvirena je zbog velike povezanosti sa učešćem u demokratiji. Redovi ispod toga pokazuju povezanost s drugim jedinicama ovog priručnika: koje kompetencije se razvijaju u tim jedinicama, a predstavljaju podršku učenicima u jedinici 8?

Kako možemo koristiti ovu tabelu?

Nastavnici mogu koristiti ovu tabelu kao instrument za različito planiranje nastave obrazovanja za demokratiju i ljudska prava.

  • Tabela pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija mogu posvetiti obrazovanju za demokratiju i ljudska prava: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu, a izostaviti ostale, jer zna da neke ključne kompetencije, u izvjesnoj mjeri, razvija i ova jedinica – npr. analiza, refleksivna upotreba medija i odgovornost.
  • Tabela pomaže nastavnicima da iskoriste sinergijske učinke koji učenicima omogućavaju da u više navrata budu obučavani u cilju razvijanja važnih kompetencija, u različitim kontekstima koji su višestruko povezani. U tom slučaju nastavnik bira i kombinuje nekoliko jedinica.
Jedinice Dimenzije razvijanja kompetencije Stavovi i
vrijednosti
Politička analiza i pros
procjena
Metodi i vještine Učešće u
demokratiji.
Političko odlučivanje i djelovanje
8. Sloboda Prepoznavanje
ključnih izjava.
Povezivanje i
rangiranje
argumenata; izbor.
Analiziranje
selektivne
konstrukcije
stvarnosti koju
sprovode mediji.
Raspravljanje:
kratke i jasne
izjave.
Igranje u timu.
Pisanje novosti.
Odlučivanje
većinom glasova.
Etika međusobnog
Uvažavanja.
2. Odgovornost Odgovornost je čak važnija od pravila u svrhu funkcionisanja demokratije (jedinice 2 i 7)
7. Jednakost Analiziranje i
rješavanje
većinskih/manjinskih
problema
5. Pravila i propisi Neutralizovanje potencijalno trajnog sukoba interesa utvrđivanjem sistema pravila i propisa.
6. Vlast i politika Proučavanje
rasprave o utvrđivanju programa i političkom odlučivanju.
Prepoznavanje gdje
u političkim procesima odlučivanja građani mogu intervenisati.
9. Mediji Analiziranje
selektivne
konstrukcije
stvarnosti od strane
medija.
Pisanje novosti. Refleksivna upotreba
informacija koje
prenose mediji.

 

NASTAVNA JEDINICA 8: Sloboda – javna rasprava

Zašto sloboda (govora) ne funkcioniše bez strogih pravila?

Tema lekcije Razvijanje kompetencije /ishodi učenja Zadaci za učenike Materijali i sredstva Metod

Lekcija 1

Koji problemi nas zanimaju?
(3 sedmice unaprijed)

Preuzimanje odgovornosti.

Kriterijumi za izbor pitanja za raspravu u razredu: politički značaj, interesi učenika, povezanost s učeničkim razumijevanjem i iskustvom.

Učenici izlažu ideje i prikupljaju informacije o

pitanjima za raspravu.

Radni list za učenike 8.1.

Informacije kroz medije.

Bilješke o ličnom iskustvu i stavovima.

Flip chart.

Rad u parovima.

Lekcija 2

Priprema za raspravu.

Participacija: učenici biraju glasanjem.

Metodi i vještine: timski rad.

Učenici pripremaju svoje uloge za raspravu.

Radni listovi za učenike 8.2-8.5, 9.1.

Medijske informacije.

Tabloid, kvalitetna štampa, časopis za mlade.

Grupni rad, kooperativno učenje.

Lekcija 3

Raspravljamo – odlučujemo – izvještavamo

Slobodno govoriti; raspravljati sa suparnikom; sarađivati u timu.

Pratiti i ocjenjivati razmjenu argumenata.

Učenici učestvuju ili posmatraju i slušaju raspravu.

Zadaci u nastavku za grupe koje pripremaju lekciju refleksije.

Radni listovi za učenike 8.2-8.5, 9.1.

Rasprava.

Grupni rad (glasanje).

Izvještavanje.

Lekcija 4

Jedna rasprava – različite perspektive.

Analiziranje i ocjenjivanje zajedničkog iskustva.

Mediji oblikuju našu percepciju stvarnosti.

Pravila garantuju jednake mogućnosti ostvarivanja prava na slobodu.

Učenici upoređuju medijske novosti o raspravi.Učenici se osvrću na iskustvo raspravljanja.

Učenici pišu novinske izvještaje.

Nastavni materijali 9.1.

Izlaganje. Rasprava..