NASTAVNA JEDINICA 9: MEDIJI

Učestvovati u demokratiji preko medija producenti i korisnici medija kao cenzori i selektori političkog programa

Uvod za nastavnike

1. U demokratiji učestvujemo preko medija

Učešće u društvu i politici je, u suštini, komunikacija s drugima – primanje i davanje informacija preko medija. Građani koji ne mogu da komuniciraju preko medija, ne mogu učestvovati u društvu i politici.

Mediji nude mnoštvo načina komuniciranja i donose više informacija nego ikada prije, ali oni istovremeno i kontrolišu šta i kako komuniciramo. Živimo u medijskoj kulturi. Moderna komunikacija koja se zasniva na medijima i koju mediji kontrolišu izazov je za svakog pojedinca.

Mediji, s jedne strane, nude fascinantne mogućnosti građanima koji su obrazovani u smislu medijske pismenosti i koji se stoga prema medijima mogu odnositi kritički i promišljeno, uspješno se noseći s ogromnim količinama informacija različitih vrsta i kvaliteta.

S druge strane, mediji isključuju sve one koji ne mogu da sebi priušte njihovo kupovanje, ili ne posjeduju vještine koje su potrebne za njihovo korišćenje i procjenjivanje kvaliteta informacija.

2. Medijska pismenost – ključna kompetencija u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava

Medijska pismenost možda je čak i najbitnija sposobnost u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava. Podučavanje o ljudskim pravima direktno je povezano s medijskom pismenošću. Sloboda medija i pravo na slobodan pristup informacijama zavise od kompetencije ostvarivanja tih prava. Neujednačen nivo medijske pismenosti u društvu stvara novu dimenziju neujednačenih mogućnosti i nove oblike uključenosti i isključenosti.

U ovoj jedinici nastoji se da se učenicima pomogne da učine važan korak u razvijanju medijske pismenosti. Imaju priliku da osjete kako kroz medije stvaramo svoju sliku stvarnosti – kao autori, ali i kao primaoci medijskih poruka. Obje ove uloge, na različite načine, funkcionišu kao cenzori i selektori programa, u smislu da se naša slika svijeta, a posebno politike, temelji i oblikuje uz pomoć medijskih poruka koje primamo nakon što su već prošle dva filtera – izbor koji su učinili autor ili producent, potom onaj naš, dakle izbor korisnika medija.

U ovoj jedinici naglasak je stavljen na jedan vrlo važan vid medijske pismenosti: sve medijske poruke su konstruisane. Ima jako mnogo potencijala za transkurikularno podučavanje, na primjer jezika, analiziranjem specifičnog jezika kojim se mediji koriste (vidi nastavni materijal 9A – Naučiti šta treba da tražimo, br. 1 i 2).

3. Prikaz jedinice

Ova jedinica fokusira se na pitanje kako se odvija  cenzura i selekcija programa kroz medije. Igranjem uloga učenici prolaze iskustvo iz obje perspektive: korisnika medija, ali i medijskih producenata.

Lekcija 1: Mi smo cenzori! Mi odlučujemo šta želimo čitati.

Lekcija 2 i 3: M i smo cenzori! Mi odlučujemo koje ćemo vijesti ponuditi čitaocima.

Lekcija 4: Kontrolišemo li medije – ili mediji kontrolišu nas? Promišljanje.

U prvoj lekciji učenici postaju svjesni svoje uloge cenzora u vlastitu korist. Biraju između dvije različite novine, a pritom neke informacije biraju, a druge odbacuju. Na taj način ostvaruju svoje ljudsko pravo na slobodan pristup i izbor informacija.

U drugoj i trećoj lekciji učenici rade na ključnom zadatku, malom projektu u kojem izrađuju zidne novine. Sada su ponovo u ulozi cenzora, ali ovog puta su na strani onog koji šalje informacije, a ne na strani primaoca. Ostvaruju svoje ljudsko pravo na slobodne, necenzurisane novine.

U četvrtoj lekciji učenici se osvrću na svoj izbor i raspravljaju o moći koju imaju mediji – kao instrumenti komunikacije i moći. Postaju svjesni jakog konstruktivističkog elementa pri stvaranju naše slike o svijetu koju su oblikovali kreatori i primaoci informacija.

4. Konstruktivističko učenje i podučavanje

Ova jedinica učenicima nudi vrijeme i slobodu za konstruktivističko učenje. U konkretnom kontekstu medija, konstruktivističko učenje direktno se poklapa sa stvaranjem medijskih poruka u medijima. Medijsku poruku stvara neko ko ima na umu konkretan interes i stratešku namjeru („reći ili prodati“), kao i sam korisnik.

Nastavnik upoznaje učenike s pojmovima cenzure, selekcije programa, medijske kulture, slobode medija, i slobodnog pristupa informacijama kroz podučavanje, uz njihovo povezivanje s kontekstom konstruktivističkog učenja (vidi u nastavku tabelu s osnovnim pojmovima).

5. Izbor medija

U ovoj jedinici naglasak je na klasičnom štampanom mediju, novinama, koje mnogim mladim ljudima nijesu prvi izbor. Prema tome, zašto bi učenici u ovoj jedinici trebalo da čitaju i proizvode novinu?

1. Prvi razlog je pragmatične prirode. Proučavanje novina i stvaranje jednostavnih zidnih novina zahtijeva sredstva koja su posvuda dostupna, uz veoma male novčane izdatke.
2. Iz didaktičke perspektive, jednostavan primjer funkcioniše bolje ako na učenike želimo da prenesemo dio medijske pismenosti. Pisanjem tekstova rukom, izrezivanjem, lijepljenjem i crtanjem, učenici se vraćaju osnovama medijske proizvodnje. Čak i kod proizvodnje jednostavnih zidnih novina, osnovni fenomen „cenzure“ od strane urednika već postoji, jednako kao i princip stvaranja slike stvarnosti kroz primanje poruke.
   Naravno, ti osnovni aspekti postoje i kod svih ostalih medija – radija, TV-a, fotografija svih vrsta, internetske komunikacije, SMS poruka. Svi ovi mediji ne samo da postavljaju veće zahtjeve u pogledu sredstava, ulaganjem sve većeg napora u smislu medijske proizvodnje, već i u pogledu medijske analize, ili dekonstrukcije.
3. Pristup u kojem se radi s novinama slijedi princip spiralnog nastavnog plana u ovom izdanju obrazovanja za demokratiju i ljudska prava. Zadatak koji učenici izvode u ovoj jedinici poklapa se s onim u jedinici 7, knjige III, Živjeti u demokratiji, koji je namijenjen nižim razredima srednje škole. Razlika između tih jedinica je nivo promišljanja za koji su učenici sposobni zavisno o njihove starosti.

Osnovni pojmovi

Cenzura

Samo mali dio informacija koje se dnevno dostavljaju urednicima pojavljuje se u štampi. Urednici vijesti izdvajaju ono što se ne može objaviti. Jedan od kriterijuma jeste da li je informacija vrijedna objavljivanja – da li je relevantna i dovoljno zanimljiva? Drugi kriterijum je raspoloživi prostor. Treći kriterijum je ravnoteža koju čitaoci očekuju – između informacije i zabave, između politike, biznisa, sporta, vijesti iz života slavnih, itd.

I čitalac vrši selekciju većine onoga što novine nude. Svi iz iskustva znamo da obično izaberemo samo manji broj članaka i priča, i na kraju bacimo novine pročitavši samo 5-10% ponuđenog.

Princip cenzure odnosno izbora odnosi se i na druge masovne medije – TV i radio, internet i knjige.

Selekcija programa

Urednici vijesti snažno utiču na politički program. Kad neki problemi ili skandali privuku pažnju javnosti o njima se raspravlja, a kreatori politike često moraju reagovati na određeni način. I ovdje čitaoci moraju odigrati svoj udio u cijeloj priči – kako reaguju na iznijete probleme?

Kultura medija

Živimo u kulturi medija (vidi nastavni materijal 9A). U prošloj deceniji pojavili su se načini komunikacije i prenos informacija putem interneta, nakon kojih je uslijedila mobilna telefonija, a oba načina su vrlo privlačna, posebno mlađim generacijama. Osim toga, proces globalizacije podrška je sve većoj dominaciji medija. Medijske poruke su s tekstovnih prešle na vizuelne informacije i proizvele izuzetan uticaj na navike komunikacije i čitanja.

Slobodan pristup informacijama i slobodi štampe

Evropska konvencija o ljudskim pravima, član 10.1. (vidi radni list 2.6)

„Svako ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo uključuje slobodu primanja i prenošenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice….“

Vidi i Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, član 19. (radni list 2.5).

Proizvođači medija, jednako kao i korisnici, ostvaruju temeljna ljudska prava. Cenzura tih sloboda označava razliku između diktature i demokratije. Slobode i tehnološka revolucija kojih smo svjedoci nakon izuma kompjutera i interneta iznjedrili su kulturu medija u kojoj danas živimo. Iskustvo je ambivalentno i tipično za procese modernizacije: ako uspijemo da se nosimo s tim potencijalom, dobijamo; ako ne možemo ispuniti zahtjeve, gubimo. Zbog toga je medijska pismenost ključna kompetencija u obrazovanju za demokratiju i ljudska prava.

Razvijanje kompetencije: povezanost s ostalim jedinicama ovog priručnika

Šta pokazuje ova tabela?

U naslovu ovog priručnika, Učestvovati u demokratiji, naglasak je na sposobnostima aktivnog građanina u demokratiji. Tabela pokazuje potencijal sinergijskih učinaka između jedinica u ovom priručniku. Iz tabele se vidi koje se kompetencije razvijaju u jedinici 9 (osjenčeni red tabele). Masno uokvirena kolona pokazuje kompetencije političkog odlučivanja i djelovanja – uokvirena je zbog velike povezanosti s učešćem u demokratiji. Redovi koji slijede pokazuju povezanost s ostalim jedinicama priručnika: koje kompetencije se uvježbavaju u tim jedinicama, a podrška su učenicima u jedinici 9?

Kako možemo koristiti ovu tabelu?

Nastavnici mogu na različite načine koristiti ovu tabelu kao instrument za planiranje nastave u okviru obrazovanja za demokratiju i ljudska prava.

• Tabela pomaže nastavnicima da postanu svjesni sinergijskih učinaka koji učenicima pomažu da trajno razvijaju važne kompetencije, i to u različitim kontekstima koji su na mnogo načina povezani.
• Tabela pomaže nastavnicima koji samo nekoliko lekcija mogu posvetiti obrazovanju za demokratiju i ljudska prava: nastavnik može izabrati samo ovu jedinicu, a preskočiti ostale budući da zna da se neke ključne kompetencije, u određenoj mjeri, razvijaju u ovoj jedinici – na primjer, razumijevanje važnosti medijske pismenosti, ostvarivanje osnovnih sloboda i sprege između jednakosti i slobode.

NASTAVNA JEDINICA 9: Mediji – Učestvovati u demokratiji putem medija

Producenti i korisnici medija kao cenzori i selektori programa