Jedinica 8 (osnovna škola, 8. razred) – Dječja prava – potpuno proučena!

A   Plan nastave

B   Vaspitno-obrazovni ciljevi

Ljudska i dječija prava ostaće puko slovo na papiru ako ne postanu značajni za stvarni život osobe. Stoga ih je potrebno razumjeti i povezati s konkretnim iskustvom, to jest treba ih primjenjivati u svakodnevnom životu a njihove povrede se moraju identifikovati. Da bi učenici razumjeli prava djeteta, na što se mi ovdje i fokusiramo, onda moraju biti aktivni i raditi s njima. Samo slušanje i čitanje neće biti dovoljno.

Ovdje je potrebna i jedna napomena (koju je potrebno prenijeti i djeci) u vezi sa terminom „dječija prava“ jer to povremeno jako iritira adolescente. I to s pravom, oni ne žele da se nazivaju „djecom“. Pa ipak, prava djeteta se i na njih primjenjuju, barem dok ne navrše 18 godina.

Adolescenti bi trebalo da shvate da im dječija prava (bez obzira na upotrebu riječi „djeca“) daju instrument koji im može pomoći da uoče primjere nepravde i da traže pravdu. Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, svaka država preuzima obavezu da sprovodi ta prava svim raspoloživim sredstvima. To opet podrazumijeva visok prioritet procesa primjene i uključuje podršku djeci i mladima da koriste i uživaju svoja prava.

U nastavnom projektu za osmi razred, predlažemo da učenici dublje proučavaju Konvenciju pronalazeći slučajeve njezine provedbe, odnosno, povrede prava djece u sferi njihovog svakodnevnog života. Kao mogući i dodatni cilj projekta, savjetujemo izložbu plakata različitih dječjih prava. Svaki plakat sadrži elemente opisa sadržaja, analizu, primjere  i ilustraciju datih dječjih prava. Ovaj pristup podstiče analitički, kao i kreativni pristup temi.

Iz didaktičke perspektive ova izložba pruža priliku i podsticaj za bavljenje određenim članom Konvencije. Možda bi nastavnici iz drugih razreda mogli biti članovi žirija za izbor najljepšeg plakata za koji će se dodijeliti mala nagrada (na primjer ulaznice za bioskop, bon za knjigu).

Primjere iz lokalnog života ili iz međunarodnog konteksta trebalo bi uzimati iz različitih štampanih medija koje su učenici donijeli u školu. Čitanje novina i časopisa biće, stoga, ključni element pripreme. Bez kooperativnog učenja (rad u malim projektnim grupama) učenici neće ostvariti svoje ciljeve. To je dodatna namjera nastave kroz ovaj projekat.

Projekat bi trebalo da pokrije otprilike četiri lekcije. Čitalac će vidjeti da nije svaka lekcija cjelina za sebe, već da sve lekcije skupa čine cjelinu. Učenicima bi unutar grupa trebalo pružiti priliku da za sebe izrade razumne rasporede.

Sa predstojećom izložbom na Međunarodni dan djeteta (20. novembar), savjetuje se da se projekat počne na krajem oktobra/početkom novembra.

C   Ključna pitanja za razmišljanje o Jedinici 8

Nastavni materijali

• veliki listova papira (A4 za postere)
• papiri u raznim bojama
• flomasteri
• makaze
• ljepilo
• stari časopisi i novine
• slike i fotografije
• tekst Konvencije o pravima djeteta (vidi dodatak), jedna kopija po djetetu;
• opis zadatka, jedna kopija po grupi (vidi lekciju 2).

D   Postupak

Lekcija 1

Najprije učitelj predstavlja učenicima cijeli plan naredne četiri lekcije. Učenici u razredu trebalo bi da shvate da će se baviti temom dječjih prava, da će sprovoditi istraživanje i konačno praviti plakate koji prikazuju dječija prava i (moguće) se takmičiti. Bilo bi mudro početi sa osvježavanjem znanja o dječjim pravima.

Nastavnik dijeli kopije Konvencije o pravima djeteta iz 1989. godine (vidi dodatak). Od 54 člana, prvih 41-možda 42 najviše- imaju smisla učenicima.

Zadatak: pročitajte tekst (moguće kao domaći zadatak). Izaberite tri člana koja za vas imaju posebnu važnost.

U brojčanom redoslijedu članova koje je pripremio nastavnik, učenici označavaju članove koji su im posebno bitni. Onda se rezultati broje i pravi se spisak članova prema onima koji su najčešće birani.

Vodi se diskusija u razredu (sa nastavnikom kao moderatorom). Podsticaj:

• Kako su se ovi prioriteti javili, šta je motivisalo njihov izbor?
• Kako ovaj izbor prioriteta odražava stvarnu situaciju djece i adolescenata ovdje?
• Možete li prepoznati obrazac ili glavni princip?
• Koji su elementi izostavljeni?

Lekcije 2 i 3

Učenici rade u grupama od tri. Nastavnik može oformiti grupe

a) postupkom slučajnog izbora (npr. brojanjem 1-2-3);

b) davanjem učenicima slobode da izaberu svoje partnere, mada se pitanje grupne dinamike i inkluzije mora uzeti u obzir;

c) upotrebom jasnih kriterijuma o kojima  odlučuje nastavnik.

Učenici daju naziv svojoj grupi i podijele tri zadatka. Svaka grupa treba da ima menadžera za vremenski raspored, menadžera za materijale i koordinatora. Grupa zapisuje za šta je odgovoran svaki član na vrhu papira A4 formata i ovi listovi za planiranje izvjese se u učionici. Kasnije će ih grupe koristiti da dokumentuju korake koje su preduzele u ispunjavanju zadatka. U međuvremenu je nastavnik uzeo 10 najčešće odabranih članova s table i stavio ih na sto s licem prema dolje. Koordinatori grupa će sad nasumce izabrati član i daće im se opis njihovog zadatka (vidi dolje).