Poglavlje 6 – Shvatanje političke filozofije

Uvod

Slika prikazuje dječaka i djevojčicu koji su okrenuti jedno prema drugom. Pokazuju jedno drugom kocku sa simbolima koji predstavljaju političke filozofije. Važno je da se osmjehuju jedno drugom, jer su simboli različiti i ukazuju na polemike i nesuglasice. Važno je istraživati značenje tih simbola koliko god je to moguće. Dječak pokazuje simbol „zabrane atomske bombe“, kojim se izjašnjava za  pacifizam. Pentagram može predstavljati socijalistički način razmišljanja, ali isto tako i holistički način razmišljanja o čovječanstvu. Cik-cak linije mogu predstavljati vodu, kao simbol zaštite životne sredine, ali njegovo značenje može biti i potpuno različito. Djevojčica pokazuje A – simbol  anarhizma. Simbol ženskog pola može predstavljati feminizam. Cvijet može predstavljati zaštitu životne sredine, ili mir, ali djevojčica je možda dala neko drugo značenje tom simbolu. Mladi ljudi koriste se ljudskim pravima – sloboda misli, sloboda izražavanja i jednakost. Ne postoji vlast koja će odrediti ko je u pravu a ko nije.

Slika takođe nosi jednu interesantnu i iznenađujuće složenu poruku. Mi kombinujemo simbole i koncepte u političkoj filozofiji kako bismo izrazili naše ideje i gledišta, ali oni mogu biti ambivalentni i zbunjujući. Stoga moramo drugima objasniti naš izbor i moramo pažljivo slušati. Postoje mnoga gledišta sa kojima se možemo ili ne možemo složiti. Šest simbola dovoljno je da nam daju ideju otvorenog pluralističkog društva. Trebalo bi da poštujemo jedni druge; tada možemo imati dobar argument koji nikoga ne povrjeđuje i pogoduje svima.

Obrazovanje za demokratiju i ljudska prava integriše dvije dimenzije. Prva je povezana sa sadržajem. Shvatanje političke filozofije važno je za obrazovanje za demokratiju, pruža nam jasan smjer i vrijednosti kada prosuđujemo vrijednosti i kada djelujemo. Isto tako bolje razumijemo jedni druge.

Druga dimenzija obrazovanja za demokratiju odnosi se na kulturu civilizovanog sukoba – prepirati se sa osmijehom, ako je moguće. O takvoj kulturi sukoba mora se podučavati u školama, kroz iskustvo i razmišljanje. Podučavanje može započeti u vrlo ranom dobu a mnogo toga zavisi od primjera koji pokazuju nastavnici i direktori. Nastavnik obrazovanja za demokratiju trebalo bi da izbjegava dvije zamke. Jedna je politička korektnost. Nije zadatak nastavnika da podučavaju učenike o bilo kojoj političkoj doktrini, niti bi učenike trebalo prisiljavati da prihvate njihove lične vrijednosti. Druga je tiho negiranje, što je suptilni oblik opresije. Nastavnik bi trebalo da podstakne učenike da objašnjavaju svoje izbore kako bi ih drugi razumjeli, ali ne treba ih prisiljavati da ih opravdavaju.

Vježbe se mogu prilagoditi različitim starosnim grupama i mogu se koristiti od osnovnog do višeg srednjeg nivoa.