Poglavlje 7 – Učestvovanje u politici

Uvod

Slika prikazuje muškarca i ženu koji zagovaraju svoje stavove u javnosti a podršku im pružaju dječak i djevojčica. Plakat muškarca prikazuje globus kao simbol svijeta, dok žena na svom posteru, kojeg drži dječak, skreće pažnju na zvijezdu petokraku. Možda taj simbol odražava površinu na  kojoj stoje. Njihovi izrazi lica su prijateljski i ne pokazuju nikakve znakove neprijateljstva. Odrasli i djeca učestvuju u politici. Koriste se svojim demokratskim pravom da mirno protestvuju u javnosti. Rodovi su jednako zastupljeni, stoga se ne radi o rodnom pitanju. Ove dvije grupe nadmeću se za pažnju i podršku većine. Direktno su konfrontirane, tako da ne učestvuju mediji, političke stranke i interesne grupe.

Četvoro ljudi stoji na podlozi koja liči na zvijezdu s nepravilnim vrhovima. Taj simbol se može protumačiti na razne načine. Zvijezda može predstavljati zajednicu koja pruža svojim pripadnicima osjećaj zajedništva i okvir za prava, odgovornosti i dužnosti. Zvijezda bi isto tako mogla da simbolizuje „podijum“ na kojem stoji građanin kada govori u javnosti. Neće se moći čuti onaj ko izabere da ne stane na taj podijum i moraće prihvatiti odluke koje se na kraju donose. Građani mogu učestvovati u politici na razne načine. Obrazovanje za demokratiju se fokusira na načine aktivnog, direktnog učestvovanja. Učestvovanje u političkom životu jeste i pravo djece, a ne samo odraslih. Kako bi to sproveli u djelo potrebno nam je razumijevanje problema i pažljiva procjena. Političko učešče u demokratiji treba da se uči u školama, što zahtijeva od škola da funkcionišu kao mikro društva koja omogućavaju učenicima da učestvuju u upravljanju školskim poslovima.

U demokratskim školama i demokratskom društvu, rasprave i polemike, čak i svađe i sukobi, nijesu nešto čega treba da se bojimo već treba da ih smatramo nečim normalnim i korisnim za donošenje demokratskih odluka. Sređivanje sukoba ideja i interesa osnovni je metod rješavanja problema i donošenja odluka. Ako interesi i ciljevi nijesu jasno iskazani, onda se ne mogu uzeti u obzir. U otvorenom društvu harmonija – „zajedničko dobro“ – ne smije se nametati, već se o njemu treba dogovarati. Polemika i sukob nijesu štetni ako su dio kulture raspravljanja, rješavanja sukoba i kompromisa.

Vježbe se usredsređuju na okvirne uslove i modele političkog učestvovanja. Ovo pomaže učenicima da cijene svoje mogućnosti učestvovanja u svojoj zajednici.