Vaš sin Sem ima godinu i po i želi da samostalno jede. Ali umjesto da kašiku i viljušku pravilno koristi, on se igra hranom i ne uspijeva da je stavi u usta. Hrana je svuda: na njegovoj odjeći, kosi i na podu oko stola. Vi se ljutite jer razmišljate o neredu i koliko će vam trebati da očistite kuhinju.
Svakom roditelju su bliske takve situacije iz svakodnevnog života sa mališanima. Kako možemo adekvatno da reagujemo kako bismo izbjegli sukobe i loše emocije u takvim situacijama?
U daljem tekstu možete da analizirate situaciju i svoje reakcije uz pomoć početnih pitanja. Pored toga, naći ćete neke sugestije da adekvatno reagujete.
Šta treba da znam o komunikaciji sa bebama i predškolcima?
Ve vrste komunikacija utiču na mozak djeteta, a jezik je od suštinskog značaja za dobar razvoj njegovog mozga. Nedostatak komunikacije u ranom djetinjstvu dovodi do lošeg razvoja vokabulara sa negativnim posljedicama po djetetovu inteligenciju i uspjeh u učenju za život. Naš mozak stvara mrežu neurona, koristeći sve nove ulazne informacije koje dolaze iz okruženja. Kroz društvene akcije, poput verbalne i neverbalne komunikacije, ponavljanja i produbljivanja podražaja, pomažemo našem mozgu da ojača i razvija ovu neprocjenjivu mrežu.
Tako, kao roditelj, vi imate veliki uticaj na inteligenciju i socijalni i individualni razvoj vašeg djeteta.
Kako možete na najbolji način da podstičete razvoj mozga svoga djeteta?
Veoma je važno komunicirati sa svojim djetetom u svakoj prilici, čak i u ranoj dječjoj fazi. Ipak, za razvoj dječijeg mozga nije važno samo koliko često razgovarate, već i kako komunicirate sa mališanom. Naučnici su razvili neke osnovne sugestije (tri savjeta) koje bi trebalo da razmotrite.
Tri savjeta:
Unesite se: To znači da se morate staviti u položaj mališana. Posmatrajte svoje dijete: šta ga u ovom trenutku zanima? Na šta se on/ona fokusira? Razgovarajte sa svojim mališanom o tome (npr. štipaljke, šolje ili činije, tekstil, kamenje, ogledala, životinje, druga djeca, emocije ili zapažanja) čak i ako on/ona još uvijek nije u stanju da razumije vaše riječi. Ponekad će mala djeca brzo da promijene svoj fokus. Ponekad će knjiga prestati da bude zanimljiva djetetu poslije samo jednog minuta, ali on/ona može iznenada da pokaže veliko interesovanje za blokove igrački na drugoj strani sobe. Pustite svoju djecu da se spontano ponašaju i prokomentarišite njihove postupke! Usvajanje perspektive djeteta i njeno komentarisanje podržava djetetovo učenje i razvoj mozga. Dijete ne mora da troši energiju na nezanimljive stvari koje nameću roditelji.
Razgovarajte više: Ovaj savjet je vrlo lako integrisati u vaš svakodnevni život sa mališanima. Komentarišite sve svoje postupke sa bebom: hranjenje, mijenjanje pelena, oblačenje, kupanje. Vaše dijete će pamtiti različite zvukove vašeg jezika i nakon nekog vremena će ih reprodukovati. Primjeri:
- Objasnite objekat koji vaš mališan drži u rukama: Šta je to? Za šta ga koristimo?
- Zajedno tražite druge ili slične predmete: Gdje možemo da nađemo nove? Gdje su sakriveni?
- Postavljajte pitanja: Kada vaše dijete ispruži ruke ka vama, prvo pitajte: “Da li želiš da dođeš ovdje kod mene?” Zatim ga uzmite u naručje. Na taj način ono će da uspostavi vezu između rečenice i postupka.
Kada vaši mališani počnu da izgovaraju riječi (poput “lopta”), proširite njihove izgovorene riječi na punu rečenicu poput: “Da, eto lopte” ili: “Da li želiš da se igraš loptom?” Radeći tako, ili kada koristite riječi u različitom kontekstu, podstičete svoje dijete da komunicira. To, takođe, stvara želju za upotrebom jezika.
Idite naizmjenično: Dok komunicirate sa svojim djetetom, vodite računa da to bude recipročno. Dopustite djetetu da samo pronađe riječi, ne pretpostavljajte ih i ne izgovarajte unaprijed. Djeci je potrebno određeno vrijeme da pronađu prave i odgovarajuće riječi u ranoj fazi učenja jezika.
Koristite otvorena pitanja, kao što su: zašto, ko, kako? Djeca moraju da koriste više riječi da bi odgovorila na ova pitanja, tako da sa svakim odgovorom vježbaju svoj rječnik. Štaviše, ova pitanja podržavaju istrajnu komunikaciju. Dakle, vaš razgovor se neće završiti nakon da ili ne odgovora na opšte pitanje.
“Razgovor sa djecom o navikama u ishrani” zasnovan je na sljedećim referencama:
Nolan, Virginia. 2016. «Die Macht der Sprache.» Das Schweizer Elternmagazin Fritz und Fränzi, Oktober, 58-64.
Suskind, Dana, Beth Suskind und Leslie Lewinter-Suskind. 2015. Thirty Million Words. Building a Child’s Brain. New York: Dutton.
