Vaš sin Ivan ima 1,5 godina. Sada želi jesti sam. Ali umjesto da pravilno koristi svoju žlicu i vilicu, Ivan se igra s hranom i ne uspijeva je staviti u usta. Hrana je posvuda: na njegovoj odjeći, kosi i na podu oko stola. Ljuti ste jer razmišljate o neredu i o tome koliko će trajati pospremanje kuhinje.
Svaki je roditelj upoznat s takvim događajima iz svakodnevnog života s mališanima. Kako možemo reagirati na odgovarajući način te izbjeći sukobe i loše emocije u takvim situacijama?
U nastavku možete analizirati situaciju i svoje reakcije uz pomoć inicijalnih pitanja.
Uz to pronaći ćete neke savjete kako reagirati na odgovarajući način.
Što bih trebao znati o komunikaciji s bebama i djecom?
Sve vrste komunikacija utječu na mozak djeteta, a jezik je važan za dobar razvoj djetetovog mozga. Manjak komunikacije u ranom djetinjstvu dovodi do slabog razvoja rječnika s negativnim posljedicama za djetetovu inteligenciju i uspjeh u učenju za život. Naš mozak stvara mrežu neurona, koristeći sve nove poticaje koji dolaze iz okoline. Kroz društvene akcije, poput verbalne i neverbalne komunikacije, ponavljanja i produbljivanja podražaja, pomažemo našem mozgu da ojača i razvija ovu neprocjenjivu mrežu.
Stoga, kao roditelji, imate veliki utjecaj na razvoj djetetove inteligencije te njegov društveni i individualni razvoj.
Kako možete najbolje promicati razvoj dječjeg mozga?
Vrlo je važno koristiti svaku priliku za komuniciranje s djetetom, čak i u ranoj dobi. Međutim, za razvoj dječjeg mozga nije važno samo koliko često komunicirate, već i kako komunicirate s djetetom. Znanstvenici su razvili neke osnovne prijedloge (koncept O-R-O) koje biste trebali razmotriti.
Koncept O-R-O:
Opažaj ponašanje djeteta: To znači da se morate staviti u djetetov položaj. Promatrajte svoje dijete: Što ga trenutno zanima? Što privlači njegovu pozornost? Razgovarajte sa svojim djetetom o tome (npr. štapovi, šalice ili zdjele, tekstil, kamenje, ogledala, životinje, druga djeca, emocije ili opažanja), čak i ako on/ona još nije u stanju razumjeti Vaše riječi. Ponekad će mala djeca stvarno brzo promijeniti motiv pažnje. Knjiga možda više neće biti zanimljiva djetetu nakon jedne minute, ali može iznenada pokazati veliki interes za lego kocke na drugoj strani sobe. Pustite svoju djecu da istražuju to što ih privlači i dajte poticajne komentare za njihove postupke! Prihvaćanje djetetove perspektive i davanje povratnih informacija o njoj, podupirete djetetovo učenje i razvoj mozga. Dijete ne mora trošiti energiju na nezanimljive stvari koje su mu nametnuli roditelji.
Razgovaraj više: Ovaj se savjet vrlo lako integrira u Vaš svakodnevni život s mališanima. Komentirajte sve svoje postupke s djetetom: hranjenje, mijenjanje pelena, oblačenje, kupanje. Vaše će dijete pamtiti različite zvukove Vašeg govora i nakon nekog vremena će ih reproducirati. Primjeri:
- Objasnite predmet koji Vaše dijete drži u rukama: Što je to? Za što ga koristimo?
- Zajedno potražite druge ili slične predmete: Gdje možemo pronaći nove? Gdje su skriveni?
- Postavljajte pitanja: Kad dijete ispruži ruke prema Vama, prvo zapitajte: „Želiš li doći k meni?“ Zatim priđite djetetu i vodite ga kamo želi. Na taj način Vaše dijete može povezati rečenicu i radnju.
Kad Vaš mališan počne izgovarati riječi (poput „lopta“), proširite njegovu izgovorenu riječi na cijelu rečenicu, poput „da, postoji lopta“ ili „želiš li se igrati s loptom?“ Koristeći riječi u različitom kontekstu, potičete dijete na komunikaciju. To također stvara želju za uporabom jezika.
Otvori put za suradnju: Tijekom komunikacije s djetetom pobrinite se za uspostavljanje uzajamnosti. Neka dijete samo pronađe riječi, ne pretpostavljajte ih i ne izgovarajte ih unaprijed. Djeci je potrebno određeno vrijeme da pronađu prave i odgovarajuće riječi u ranoj fazi učenja jezika.
Koristite otvorena pitanja poput:
Zašto, tko, kako? Tako ih dovodite u situaciju da moraju koristiti više riječi kojima će odgovoriti na ta pitanja. Sa svakim odgovorom oni vježbaju i proširuju svoj vokabular. Štoviše, ova pitanja podržavaju ustrajnu komunikaciju. Stoga se Vaš razgovor neće završiti nakon odgovora na pitanje jednom riječju da/ne.
„Razgovor s djecom o prehrambenim navikama“ temelji se na sljedećim referencama:
Nolan, Virginia. 2016. «Die Macht der Sprache.» Das Schweizer Elternmagazin Fritz und Fränzi, Oktober, 58-64.
Suskind, Dana, Beth Suskind und Leslie Lewinter-Suskind. 2015. Thirty Million Words. Building a Child’s Brain. New York: Dutton.
